Tragičan događaj koji se zbio na jezeru Trstenik u mjestu Novaki Nartaski, u kojem je život izgubila 42-godišnja žena, ponovno je potaknuo rasprave o nužnosti opreza na divljim kupalištima. Nesretna žena došla je na jezero s članovima obitelji, 43-godišnjakom i maloljetnicom, a nakon što je oko 20 sati ušla u vodu, ubrzo je nestala ispod površine.
Iako su njezino tijelo član obitelji i okupljeni građani brzo uočili, izvukli na obalu i pozvali hitnu medicinsku pomoć, ženi nažalost više nije bilo spasa. Policijskim očevidom utvrđeno je da na tijelu nema ozljeda koje bi upućivale na kazneno djelo, pa je ono prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu.
Ova tragedija treba biti upozorenje i za brojne stanovnike Velike Gorice koji spas od ljetnih vrućina tradicionalno traže na jezeru Čiče. Važno je iznova podsjetiti javnost da je kupanje na toj lokaciji na vlastitu odgovornost, a tamošnje šljunčare kriju opasne dubine veće od 40 metara, kao i nepredvidive virove zbog kojih su se na Čiču i ranije događala utapanja. Kako bi se izbjegli crni scenariji, policija apelira na građane da prvenstveno koriste uređena kupališta pod nadzorom stručnih službi te da se strogo pridržavaju preventivnih savjeta o ponašanju u vodi.
Stručnjaci upozoravaju da se u vodu nikada ne smije ulaziti najmanje jedan sat nakon obroka, kao ni pod utjecajem alkohola, koji je dokazano jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja. Veliku pogrešku čine i kupači koji nakon dužeg boravka na suncu naglo uskaču u vodu, jer tijelo u dodiru s hladnijom površinom doživljava šok, pa je u vodu uvijek potrebno ulaziti postepeno. Skakanje na glavu u nepoznate dubine može dovesti do trajnog invaliditeta i loma kralježnice, dok plivanje na osamljenim mjestima predstavlja golem rizik za kronične bolesnike koji bi uvijek trebali biti u blizini drugih ljudi.
Posebna odgovornost leži na roditeljima koji djecu na kupalištima moraju neprestano držati na oku, bez obzira na to znaju li plivati, jer se tragedije u plićaku ili gomili ljudi događaju u sekundi. Pritom se briga o mlađem djetetu nikada ne smije prepustiti starijem maloljetniku. Plivači moraju računati i na to da je plivanje u slatkoj vodi znatno zahtjevnije nego u moru te da jezera karakteriziraju nagle promjene dubine i hladniji slojevi vode u dnu, kao i gusto raslinje u koje se ljudi u panici mogu zaplesti. Ako do nevolje ipak dođe, najvažnije je ostati smiren, plutati na leđima i mahati jednom rukom za pomoć, dok svatko tko uoči osobu u opasnosti treba odmah reagirati i nazvati brojeve 112 ili 192.
Uz opasnosti od utapanja, boravak na kupalištima sa sobom nosi i rizik od imovinskih kaznenih djela. Kako građani ne bi postali mete džepnih krađa, policija savjetuje da se na plaže ne nose vrijedni predmeti, dokumenti, skupi mobiteli ili veće količine novca. Ako se osobne stvari ipak nose, one se nikada ne smiju ostavljati bez nadzora, već bi u društvu uvijek netko trebao ostati čuvati opremu. U slučaju da se krađa dogodi, žrtve trebaju glasno upozoriti okolinu, odmah pozvati policiju, zapamtiti izgled počinitelja te pretražiti okolicu jer lopovi često izvuku samo novac, a novčanik s dokumentima odbace u blizini. Svaki ljudski život je dragocjen, a odgovornim ponašanjem većina se ljetnih nesreća može uspješno spriječiti.
