Home Gospodarstvo Zakonom se zabranjuju nepoštene trgovačke prakse

Zakonom se zabranjuju nepoštene trgovačke prakse

PODIJELITE
Foto: Pixabay

Nedavno dovršeno javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom izazvalo je velike polemike. Rasprava je bila burna. Sudjelovali su u njoj Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska poljoprivredna komora, savezi i udruge proizvođača mlijeka, voća i povrća, OPG-ovi, odvjetnička društva, veliki trgovački lanci i zainteresirani stručnjaci i pojedinci.

– Ovaj zakon je, nažalost, zasluga naših naših trgovaca i dijelom naših otkupljivača. Da su oni korektni u svom postupanju, do ovog zakona definitivno ne bi došlo. Govorimo o lancu proizvođač, otkupljivač, prerađivač i na kraju trgovac. Ovim zakonom sprječavamo, odnosno kažnjavamo nepoštene trgovačke prakse u vidu i u odnosu otkupljivač-trgovac i u odnosu proizvođač-otkupljivač, odnosno prerađivač – za HRT-ovo “Otvoreno” sinoć je rekao ministar Tolušić.

Mljekomat.jpg

Poljoprivrednik kao primarni proizvođač proizvede određenu količinu jestive ili preradive robe. Na otkupnom mjestu otkupljivač robu ne izvaže, a s njim ne sklopi ugovor. Ako i sklope ugovor, na temelju značajne tržišne snage nametnuti su mu uvjeti ugovora. Često se ugovaraju poljoprivredniku penali na neispunjenje ugovornih obveza (zbog, primjerice, vremenskih neprilika), no ugovor ne određuje kazne i penale za prekoračenje roka naplate dobavljača. Određena naknada u odnosu na količinu i proizvodnu cijenu (rabat, popust, dar ili skonto) ne navodi se na računu.

Kod izravnog plasmana prehrambenog proizvoda na tržište dobavljaču se naplaćuje naknada za uvrštavanje proizvoda u prodajnu mrežu trgovca, zahtijeva se povrat ili plaćanje naknade za neprodane proizvode, naplaćuje se naknada za dostavu proizvoda do prodajnog mjesta i za skladišni prostor, traži se naknada za umanjeni promet, na račun dobavljača krajnjem se kupcu proizvod prodaje po cijeni manjoj od proizvodne, od dobavljača se traži naknada za izlazne podatke o prodaji.

Sve ove i mnoštvo drugih nepoštenih trgovačkih praksi novim bi Zakonom trebale biti zabranjene i kažnjive. Ankete su pokazale, piše poslovni.hr, da je čak 96% proizvođača hrane bilo izloženo nepoštenoj trgovačkoj praksi zbog čega je 83% imalo više troškove poslovanja, a njih 77% manje prihode. Petek-na-Gorice voce

Za provedbu Zakona bit će nadležna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a kazne su drakonske: od 1% do 5% godišnjih prihoda. Ako se uzme u obzir da Nacrt prijedloga Zakona prepoznaje značajnu tržišnu snagu trgovcima s prihodom preko 100 milijuna kuna, a dobavljačima preko 50 milijuna kuna, kazne su ozbiljne.

– Ovaj zakon kad se donese, odgovorno tvrdim da će se provoditi. Ne zanima me hoće li nekome smetati, hoće li netko morati plaćati velike kazne, ali ćemo ga ispoštivati do posljednjeg članka – izjavio je Tolušić.Petek-na-Gorice plac povrce i voce

– Cilj je bio neravnopravnost dionika u procesima umanjiti maksimalno. Radi se o prozivođačima jer su oni najčešće ti koji su najviše stradali. Dakle, treba uravnotežiti procese proizvodnje, prerade i trženja proizvodima. U Hrvatskoj debelo kasnimo s tim zakonima. Treba jako puno regulative izmijeniti u RH. – rekla je MOST-ova Ružica Vukovac.

Sudeći prema javnoj raspravi, čije ćemo rezultate znati do kraja veljače, mnogo je zakonskih članaka nejasno i nedefinirano i pitanje je u kojem će se obliku Zakon naći pred saborskim zastupnicima, a u kojem stupiti na snagu.