Od početka školske godine sve se više priča o djeci zaraženoj hripavcem ili magarećim kašljem. Riječ je o klinički i javnozdravstveno važnoj, akutnoj, visoko zaraznoj infekciji dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom.
Saznajemo kako se još u rujnu pojavio hripavac u Velikoj Gorici. Kako nam govore iz Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije, do sada je u našem gradu prijavljeno ukupno sedam slučajeva. “Dvoje su učenici osnovnih škola u Velikoj Gorici, dok su dvoje učenici srednjih škola u Zagrebu te jedna odrasla osoba sa prebivalištem u Velikoj Gorici.”, govore.
Inače, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) s današnjim danom zaprimljene su 534 prijave hripavca u cijeloj zemlji ove godine, a još nekoliko desetaka prijava je u obradi. Epidemiolozi za HRT navode da se takvo povećanje broja oboljelih ne bilježi u Hrvatskoj posljednjih 30-ak godina.
Prva oboljela osoba na području Velike Gorice evidentirana je 14.9. ove godine. Uz to, iz Zavoda nam govore i da je u tijeku epidemiološka obrada za dvoje učenika koji pohađaju srednju školu u Zagrebu te jednu odraslu osobu.
Što je hripavac?
Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.
Simptomi hripavca
Hripavac je dugotrajna bolest i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Prvi stadij počinje postupno, blagog je tijeka i često sliči običnoj prehladi:
- hunjavica
- crvenilo očnih spojnica
- prozirna sekrecija iz nosa
- kihanje
- blagi kašalj koji se postupno pojačava
Nakon toga dolazi stadij kojem je glavno obilježje kašalj, a napadaji su sve češći, osobito noću. Vrlo su dramatični jer oboljeli odjednom počinje nezadrživo kašljati bez mogućnosti udaha, čineći se kao da će se ugušiti. Ovo su uobičajeni simptomi hripavca u ovom stadiju:
- nezadrživo kašljanje i nemogućnost udaha
- osjećaj kao da će se osoba ugušiti
- crvenilo u licu
- plavljenje lica
- oči pune suza
- otvaranje usta
- plaženje jezika uz slinjenje
- znojenje
- jak nemir
Za to vrijeme u licu se zacrveni ili čak poplavi, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, oznojen je i nemiran. Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. U trećem stadiju dolazi do oporavka i smanjenje broja napada i jačine kašlja.
Kako se prenosi hripavac?
Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznatog hripavca, a prenosi se kapljičnim putem. Prijenos dodirom sa zaraženim predmetima je rijedak.
Komplikacije hripavca su česte
Hripavac može proći bez većih problema, ali i ostaviti trajne posljedice, pa čak završiti i smrću (0,3 – 1,3 % smrtnih slučajeva kod dojenčadi). Glavne komplikacije su:
- prestanak disanja (apneja)
- sekundarne infekcije (upala pluća, upala srednjeg uha)
- posljedice naprezanja kod kašlja (krvarenja iz nosa i drugim organima, pojava kile)
- abnormalnosti središnjeg živčanog sustava (konvulzije, encefalopatija) koje se javljaju posebno u mlađe dojenčadi
Liječenje hripavca
Liječenje se provodi antibioticima i može biti simptomatsko (smanjivanje simptoma).
Cijepljenje protiv hripavca
Obolijevanje od hripavca se može spriječiti cijepljenjem, izolacijom i prifilaksom. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.
U posljednjih deset godina (2007.-2016.) u Hrvatskoj se prosječno godišnje prijavi 90-ak oboljelih, uz ukupno 4 umrle osobe.
