Manifestacija ‘Po starinski’ svake je godine posvećena jednoj namirnici. Prošle godine je to bio kukuruz, prije toga krumpir i grah. Plan je da se nagodinu kuha ćušpajz. Ove godine tema su bile štrukle. Ipak, probali smo i žgance i kotlovinu i kolače.
“Iz zaborava želimo izvući jela koja su jako fina i ukusna, a na kojima smo mi stariji othranjeni i odrasli. To su zdrava, domaća jela, sve onako po starinski kak se negda kuhalo. Sve to ima svoj poseban okus, svoj poseban starinski štih. Ljude moje generacije će vratiti u djetinjstvo kad su kod baka i djedova jeli takva jela, a mlade nadamo se potaknuti da odustanu od brze i nezdrave prehrane i vrate se zdravim i lokalnim namirnicama”, istaknula je predsjednica Društva žena ‘Anđela Lovreković’ Vesna Tafra.
Mogu požaliti oni koji su planirali doći na Drevin grunt kušati što su pripremile žene iz Društva, ali su zbog vrućine ostali doma.
KUHAMO MI ŠTRUKLE, KUHAJU ŠTRUKLE NAS
Po pasjoj vrućini kuhale su žene iz Mraclina cijeli prethodni dan i jutro priredbe. “Kuhalo je nas dvanaest žena iz Društva, a muški su postavili stolove. Za posjetitelje smo pripremile 150 porcija po četiri štrukle i 200 porcija bijelih žganaca. Služili su se s tropom, špekom i karameliziranim lukom. Prvo treba napraviti štrukle koje se rade sa sirom, trop se mora pržiti skoro četiri sata zbog količine. Onda se sve mora skuhati i složiti. Proces traje više od pet sati. Žgance smo radili od osam ujutro do dva poslijepodne. Torte i kolači su naša osobna donacija manifestaciji, a kotlovina je došla od Vukašinovića, najbolja u Turopolju”, rekla je Jelica Šimun.
Namirnice za pripremu recepata po starinski došle su s goričkog placa. “Obavezno sve je lokalno. Sir i vrhnje su kupljeni od lokalnih mljekara, a luk, papriku i mrkvu za žgance i kotlovinu uzele su od mene. Kakvo god gastronomsko događanje Anđele rade, uvijek je sve lokalno”, u Mraclinu je bila rakitovečka poljoprivrednica i ovogodišnja kandidatkinja za uzornu seosku ženu Zagrebačke županije Goga Brozović.
ŽIVOT NEMATERIJALNE BAŠTINE: U BUDUĆNOSTI SPOMENAR-KUHARICA
Mraclinske recepture postoje, ali još nigdje nisu objavljene. “Planiram ih dijelom objaviti, jedan dio je već napisan. Ne znam još hoće li to na kraju biti kuharica ili spomenar, ali uz svaki recept ide priča o osobi ili događaju ili predaji koja me veže uz taj recept. Okosnica naših receptura je predaja, one su dio naše nematerijalne baštine”, najavila je Tafra.
“Ukoliko vi ne sudjelujete u radu bilo čega, pa i kuhinje, nikada nećete ući u bit tog kulinarskog događaja. Da skratim, nećete nikada naučiti kuhati. Postoji jedna razina kolektivne memorije koja je presudna u situacijama u kojima morate napraviti transgeneracijski protok. U nekom će trenutku sasvim sigurno svaki taj recept i svaka priča i svaki običaj se mora zabilježiti bilo tekstualno bilo kamerom itd. Ono što je presudno ono što čini neku vrstu jamstva da će jedna generacija preuzeti znanja druge generacije su upravo ovakvi trenuci prakse u kojima učite kroz postupke, kroz pripovjetke, kroz druženje. Bilo koju od tih tradicionalnih formi zajednice učite ono kak je negda bilo. U Mraclinu je ova praksa apsolutno živa”, rekao je akademik Ratko Cvetnić.
“Pratimo rad Društva žena ‘Anđela Lovreković’ i drugih udruga i društava koje se na području bave materijalnom i nematerijalnom baštinom. Prema smjernicama Ministarstva turizma u fokusu je kontinentalni turizam, tako da je svaki ovakav događaj pridonosi tome da imamo što pokazati. Baš ove stare tradicije, u ovom slučaju recepte, treba sačuvati, i pratiti događajima, jer smo po tome različiti i posebni”, rekla je direktorica Turističke zajednice Velike Gorice Maja Toth.
AČKAR: HVALA, ANĐELE!
“Jedna od najvažnijih stvari i žila kucavica našega društvenog života upravo su ovakve udruge, nematerijalna baština i nematerijalna kultura i događanja koja se organiziraju. Današnja manifestacija ‘Po starinski’ postavlja jednu granicu koja se je u modernome svijetu dosta izgubila, ali je u našoj Velikoj Gorici još na zavidnoj razini. Grad Velika Gorica koliko god može proračunskim sredstvima i potporama podržava sva ona događanja kojima se želi obogatiti naše kulturno dobro. Da se zadrže ovi običaji i da se ovim predivnim ljudima, volonterima na braniku tradicije i baštine i svega onoga što predstavlja Turopolje u onome najboljemu što ima, bude na usluzi”, rekao je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.
“Želim Anđelama i gospođi Tafri reći jedno veliko hvala. Uistinu sam ponosan da kao gradonačelnik mogu biti dio ovoga događaja koji pokazuje da nas nematerijalna baština povezuje i vraća jedne drugima. Poznavatelji ekonomskih i svjetskih prilika vide da svi oni koji su sačuvali svoju tradiciju i brinuli o onome što je u starini bilo, da su i u budućnosti ostali uspješni, ostali svoji, što je jedino što očekujemo za našu djecu”, poručuje Ačkar.
SURADNJA S KUD-OM DUČEC
U suradnji s KUD-om Dučec Anđele pripremaju niz radionica za djecu, iz kojih se izdvajaju radionica za mašinsku izradu keksa i škola vezenja. “Tragično je što današnja djeca ne znaju držati škare u rukama. Prije se na domaćinstvu učilo više stvari koje su bile korisne za cijeli život, a danas toga nema. Nije to samo vezenje radi vezenja, radi se o razvijanju fine motorike, koju je teško u odrasloj dobi nadoknaditi ako rano nije stečena”, rekla je Tafra.
“Korona nas je malo usporila. Skoro dvije godine nije bilo aktivnosti, godinu dana nismo mogli ni održavati probe. Trebalo je nakon pauze uložiti napore da se djecu motivira, ali uspjeli smo uz pomoć roditelja članova KUD-a i s obzirom na dugu tradiciju našega KUD-a. Imamo dvije dječje folklorne skupine, tamburaški podmladak i naravno prvu folklornu skupinu, velike tamburaše i vokalnu skupinu. Trenutno je u društvu aktivno oko 130 članova i još toliko nas aktivno podupire”, rekao je predsjednik KUD-a Dučec Matija Kos.
DRUŠTVO ŽENA ‘ANĐELA LOVREKOVIĆ’
Mraclin je prošle godine obilježio četrdeset godina od smrti Anđele Lovreković, medicinske sestre koja je cijeli svoj radni vijek provela u mraclinskoj ambulanti. “Jako sam ponosna na povijest Mraclina. Posebno na asanaciju i rad sestre Anđele Lovreković. Ta žena je držala četrdeset godina ambulantu, vršila edukaciju žena i muškaraca, održavala higijenske i kuharske tečajeve. Bila je pionirka udomiteljstva u Hrvatskoj, vodeći Dječju koloniju kroz koju je Mraclinom prošlo preko 1600 djece, tzv. higijenci ili kako su ih u Mraclinu nazivali „igenci“. Mnogi su ostali i danas žive u Mraclinu. Naše Društvo žena održava njezino naslijeđe živim”, zaključuje predsjednica Društva žena ‘Anđela Lovreković’ Vesna Tafra.
