Vozače koji iz Velike Gorice svakodnevno putuju u Zagreb dočekala je proširena mreža prometnih kamera. Od petka, 16. listopada, Grad Zagreb u funkciju je pustio videonadzor na još 39 lokacija, čime je broj nadziranih mjesta povećan sa 180 na ukupno 219. Riječ je o proširenju sustava za gotovo 22 posto, a među novim lokacijama nalazi se i Radnička cesta, jedna od važnijih prometnica koje povezuju istočni dio Zagreba s ostatkom grada.
Za razliku od kamera koje se koriste za kontrolu brzine, ovaj sustav namijenjen je otkrivanju nepropisnog zaustavljanja i parkiranja vozila. Kamere bilježe i pohranjuju fotografije vozila zatečenih u prekršaju, a sustavom upravlja zagrebačko prometno redarstvo iz središnjeg nadzornog mjesta.
Nadzor i na prometnicama kojima prolaze Goričani
Među novim lokacijama nekoliko je prometnica i raskrižja koja mogu biti posebno zanimljiva vozačima iz Velike Gorice, osobito onima koji svakodnevno putuju na posao u Zagreb ili se automobilom kreću prema njegovu središtu.
Na popisu su, među ostalima:
- Radnička cesta, kod kućnog broja 50
- Utinjska ulica – Malnarova ulica
- Marohnićeva ulica – Antolićeva ulica
- Sortina ulica – Resselova ulica
- Savska cesta – Prisavlje
- Korčulanska ulica – Ulica grada Vukovara
- Remetinečka – Ulica Luje Naletilića – Karlovačka cesta
- Draškovićeva – Boškovićeva
- Varšavska – Gundulićeva
- Trg hrvatskih velikana
Novim kamerama obuhvaćena su i brojna druga raskrižja te prometnice u različitim dijelovima Zagreba, od središta grada do Jaruna, Dubrave, Španskog i Malešnice.
Grad Zagreb objavio je i interaktivnu kartu svih lokacija nadzornih kamera, dostupnu na gradskom Geoportalu, gdje je potrebno uključiti sloj Promet / Nadzorne kamere.
Kako funkcionira sustav i što kamere snimaju?
Prema informacijama Grada Zagreba, nove lokacije nisu odabrane nasumično. Njihovu određivanju prethodile su analize prometnih problema, prijave građana, učestale intervencije prometnih redara i evidentiranje mjesta na kojima se prometni prekršaji ponavljaju.
Sustav je u potpunosti digitaliziran i omogućuje prometnom redarstvu nadzor većeg broja lokacija iz jednog upravljačkog centra. Kamere pritom bilježe fotografije vozila koja su nepropisno zaustavljena ili parkirana, što omogućuje dokumentiranje prekršaja bez potrebe da prometni redar u tom trenutku fizički bude na mjestu događaja.
Sve nadzirane lokacije označene su obavijesnim pločama koje vozače upozoravaju da ulaze u područje pod videonadzorom.
Cilj proširenja nije samo učinkovitije sankcioniranje prekršaja nego i sprječavanje situacija u kojima nepropisno ostavljeni automobili otežavaju odvijanje prometa, blokiraju javni prijevoz ili ugrožavaju pješake i druge sudionike u prometu.
Kamere zasad ne mjere brzinu, ali Zagreb razmišlja o širem nadzoru
Važno je razlikovati zagrebački sustav nadzora parkiranja od policijskih kamera za mjerenje brzine, kakve su postavljene i na području Velike Gorice.
Kako je za Radio Sljeme objasnio Mijo Majstorović, pomoćnik pročelnika za upravljanje i nadzor prometom Grada Zagreba, postojeći gradski sustav namijenjen je kontroli nepropisnog zaustavljanja i parkiranja. Za nadzor drugih prekršaja, poput prolaska kroz crveno svjetlo ili prekoračenja dopuštene brzine, gradovima bi bile potrebne dodatne zakonske ovlasti.
Zagreb pritom već priprema svoju mrežu za mogućnost šire primjene prometnog nadzora ako buduće zakonske izmjene takve ovlasti dopuste jedinicama lokalne samouprave.
Velika Gorica, s druge strane, posljednjih godina širi mrežu kamera za nadzor brzine u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Riječ je o drukčijem sustavu, prvenstveno usmjerenom na kontrolu brzine i sigurnost cestovnog prometa.
Može li ovakav nadzor poboljšati prometnu sigurnost?
Osim kažnjavanja, svrha ovakvih sustava prvenstveno bi trebala biti odvraćanje vozača od prekršaja. Nepropisno zaustavljanje na nogostupima, pješačkim prijelazima, autobusnim stajalištima i prometnicama nije samo komunalni problem, nego može izravno utjecati na sigurnost i protočnost prometa.
Širenje zagrebačke mreže kamera zato otvara i pitanje mogućnosti primjene sličnih rješenja u Velikoj Gorici, osobito na mjestima na kojima nepropisno zaustavljanje i parkiranje otežavaju promet ili smanjuju preglednost.
Zagrebački primjer pokazuje kako se prometni nadzor sve više oslanja na digitalne sustave, ali i otvara pitanje koliko tehnologija može pridonijeti promjeni vozačkih navika. Konačni učinak novih kamera na broj prekršaja tek će se moći procijeniti na temelju rezultata njihove primjene.
