U utorak, 29. travnja, u Galeriji Galženica pred brojnom publikom otvorena je obljetnička izložba „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.“, koja donosi radove iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića. Uvodnu riječ održali su viša kustosica i voditeljica galerije Antonia Vodanović, dr. sc. Petar Prelog – autor stručnog predgovora u katalogu, te kolekcionar Boris Vrga koji je izložbu svečano otvorio.
Antonia Vodanović istaknula je da je ideja za izložbu došla od kolekcionara Borisa Vrge, kojeg je pozvala da predstavi radove iz svojih zbirki. “Do realizacije same izložbe došlo je na prijedlog Borisa Vrge, jednog od kolekcionara, koji nam se javio s prijedlogom da u izložbeni program Galerije Galženica za 2025. uvrstimo i izložbu iz navedenih dviju kolekcija kojom bi se obilježila 90. obljetnica od policijske zabrane djelovanja grupe ‘Zemlja’. Taj njegov prijedlog sam rado prihvatila jer je riječ o jednoj od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina međuratnoga razdoblja, a i zbog toga što su socijalni aspekti zemljaške umjetnosti aktualni i danas. Umjetnici grupe Zemlja su, unatoč tome što je njihov udruženi rad zabranjen, utjecali na brojne generacije modernih pa i suvremenih umjetnika, posebice onih koji se u svom radu dotječu socijalne tematike. S obzirom na to da smo u Velikoj Gorici, spomenula bih u tom kontekstu jednog lokalnog autora, Dragutina Trumbetaša, socijalno angažiranog umjetnika, koji je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća radio cikluse posvećene gastarbajterima, političkim zatvorenicima, Romima… te je uvijek govorio da je na njegov umjetnički rad najveći utjecaj imala grupa Zemlja, posebice Krsto Hegedušić, čiji je rad iznimno cijenio.”, izjavila je Antonia Vodanović na otvorenju izložbe.
Petar Prelog, autor predgovora u katalogu izložbe, podsjetio je na burnu 1935. godinu kada je došlo do zabrane djelovanja grupe te je naglasio značaj njihovog angažiranog umjetničkog rada. “Valja zamijetiti da nitko poslije Zemlje na hrvatskoj umjetničkoj pozornici nije tako jasno artikulirao potrebu grupnog umjetničkog djelovanja s ciljem ujedinjavanja umjetnosti i suvremenog života. Ideja je to koja posjeduje značajnu avangardnu kvalitetu. O njoj posebice svjedoči Zemljin Manifest, koji sažetošću, izravnošću i jasnoćom te završnom mišlju o tome kako su „umjetnost i život jedno“ predstavlja vrhunski doseg i izvan našeg kulturnog kruga. Drugo, Krsto Hegedušić je – kao središnja osobnost Udruženja – njegovo djelovanje odredio kao društveno angažirano s pozicije političke ljevice, ali istodobno i nacionalno svjesno, sa željom za oblikovanjem nacionalnog likovnog izraza u središtu umjetničkog programa. Amalgam tih dviju težnji jedinstven je ne samo na našem i bliskim nam prostorima, već i u europskom kontekstu. Naposljetku, naučili smo i to da se u složenoj društvenoj i političkoj situaciji, u jednom ne odveć jednostavnom povijesnom trenutku, može roditi umjetnost koja ne bježi od velikih ideala i kompleksnih zadataka, postavljajući pred sebe plemenite ciljeve. Upravo u tom smislu treba sagledavati Zemlju s gotovo stoljetnog odmaka”, govori Prelog.
Kolekcionar Boris Vrga izložbu je završio emotivnim riječima, podsjećajući na neizmjernu vrijednost zemljaške umjetnosti: „Zemljaška umjetnost se ne može zabraniti. Iako su je neki proglašavali prolaznom formacijom, ova izložba dokazuje suprotno. Ona i danas živi, otkriva nova i nepoznata djela i ima svoje važno mjesto u budućnosti.“
Na izložbi su predstavljeni radovi 22 umjetnika, među kojima su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Edo Kovačević i drugi. Svaki kolekcionar odabrao je 25 radova iz svoje zbirke, čime je ukupno izloženo 50 djela. Izložba obuhvaća predzemljaške, zemljaške i postzemljaške radove, a vremenski raspon uključuje period od 1926. do 1937. godine. Osim klasične zemljaške tematike koja prikazuje socijalne nepravde, siromaštvo i represiju, izložba uključuje i radove koji istražuju osobne težnje umjetnika prema individualnom stvaralaštvu.
Izložba također uključuje dokumentarni film Zemlja (grupa slikara) Obrada Gluščevića iz 1973. godine, koji je satirično obradio radove članova grupe. Izložba je otvorena do 23. svibnja 2025. godine u Galeriji Galženica.
