Ovogodišnja tema „Zdravlje kralježnice za cijeli život” (Spine Health for Life) naglašava da briga o kralježnici ne počinje tek kada se pojavi bol, već zdravim navikama koje usvajamo i njegujemo tijekom cijelog života.
Kralježnica nam omogućuje da sjedimo, stojimo, hodamo, saginjemo se, podižemo predmete i obavljamo gotovo sve svakodnevne aktivnosti. Ipak, o njezinu zdravlju često počinjemo razmišljati tek kada nas zabole leđa ili vrat.
Bolovi u leđima među vodećim su zdravstvenim problemima u svijetu
Koliko su problemi s kralježnicom rašireni, najbolje pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
- 619 milijuna ljudi diljem svijeta živjelo je s križoboljom u 2020. godini.
- 843 milijuna ljudi moglo bi imati križobolju do 2050. godine, ponajprije zbog rasta i starenja stanovništva.
- Križobolja je vodeći pojedinačni uzrok godina života s invaliditetom u svijetu, što znači da značajno pridonosi ograničenjima svakodnevnog funkcioniranja.
- Najveći broj slučajeva križobolje bilježi se između 50. i 55. godine života, iako se ona može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi.
Križobolja označava bol u donjem dijelu leđa, a može trajati nekoliko dana, tjedana ili se razviti u kronični problem. Osim fizičke nelagode, može otežavati rad, kretanje, spavanje i sudjelovanje u uobičajenim životnim aktivnostima.
Važno je pritom naglasiti da bolovi u leđima nisu isključivo problem starijih osoba. Dugotrajno sjedenje, nedovoljno kretanja, fizički zahtjevni poslovi i ponavljajuća opterećenja mogu pridonijeti razvoju tegoba, a ponekad su povezani i sa stanjima koja zahtijevaju liječničku obradu.
Zdravlje kralježnice počinje svakodnevnim navikama
U djetinjstvu i mladosti razvijaju se navike kretanja i tjelesne aktivnosti. Tijekom radno aktivne dobi često se suočavamo s dugotrajnim sjedenjem, radom za računalom ili fizičkim opterećenjima, dok u starijoj dobi sve važniju ulogu imaju očuvanje mišićne snage, ravnoteže i pokretljivosti.
Iako ne možemo spriječiti sve bolesti i promjene na kralježnici, mnogo možemo učiniti usvajanjem zdravijih navika:
- Redovito se krećite. Hodanje, plivanje, vožnja bicikla i drugi oblici tjelesne aktivnosti pridonose očuvanju pokretljivosti i mišićne snage.
- Prekidajte dugotrajno sjedenje. Tijekom rada za računalom povremeno ustanite, prošećite i promijenite položaj tijela.
- Jačajte mišiće koji podupiru kralježnicu. Pravilno odabrane vježbe za mišiće trupa i leđa mogu pomoći u očuvanju njihove funkcije.
- Prilagodite radno mjesto. Obratite pozornost na položaj zaslona, visinu stolca i način sjedenja.
- Pazite kako podižete i nosite teret. Prilagodite težinu tereta svojim mogućnostima i izbjegavajte nagle pokrete pod velikim opterećenjem.
- Vodite računa o zdravim životnim navikama. Dovoljno sna, uravnotežena prehrana i održavanje primjerene tjelesne mase također pridonose zdravlju mišićno-koštanog sustava.
Važno je znati da ne postoji jedan savršen položaj sjedenja koji odgovara svima. Za zdravlje kralježnice korisno je redovito mijenjati položaj tijela i izbjegavati dugotrajnu nepokretnost.
Kada bolovi u leđima zahtijevaju liječnički pregled?
Povremena bol ili ukočenost nakon fizičkog napora relativno je česta pojava i ne mora nužno upućivati na ozbiljnu bolest kralježnice.
Međutim, postoje simptomi koje ne treba zanemarivati, osobito ako se ponavljaju, traju dulje ili postaju intenzivniji.
Liječnički pregled posebno je važan ako imate:
- bolove u leđima ili vratu koji ne prolaze ili se pogoršavaju,
- bol koja se širi iz kralježnice u ruke ili noge,
- trnce, žarenje ili utrnulost u udovima,
- slabost mišića ili poteškoće pri hodanju,
- bolove nakon ozljede ili pada,
- bolove koji značajno ograničavaju svakodnevne aktivnosti.
Jedan od poznatijih primjera je išijas, stanje kod kojeg se bol iz donjeg dijela leđa ili gluteusa širi duž noge, ponekad sve do stopala. Tegobe mogu biti povezane s nadražajem ili pritiskom na živčani korijen, primjerice zbog hernije diska ili degenerativnih promjena kralježnice.
Posebno je važno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć ako se pojave novi poremećaji mokrenja ili stolice, gubitak osjeta u području međunožja ili izražena odnosno progresivna slabost nogu.
MR, MSCT ili RTG kralježnice – kada je potrebna dijagnostika?
Pregled liječnika prvi je korak u utvrđivanju uzroka tegoba. Ovisno o simptomima, trajanju boli, kliničkom nalazu i sumnji na određene promjene, liječnik može preporučiti dodatnu dijagnostičku obradu.
Magnetska rezonancija (MR kralježnice) omogućuje detaljan prikaz međukralježničnih diskova, leđne moždine, živčanih korijena i drugih mekih tkiva. Posebno je korisna kada postoji sumnja na herniju diska, pritisak na živčane strukture ili određene druge bolesti kralježnice. MR ne koristi ionizirajuće zračenje.
Višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT kralježnice) omogućuje detaljan prikaz koštanih struktura i posebno je korisna kod sumnje na prijelome, ozljede ili određene promjene na kralješcima.
Rendgensko snimanje (RTG kralježnice) koristi se za procjenu položaja i koštanih struktura kralježnice, određenih deformacija te drugih promjena, ovisno o kliničkoj indikaciji. U pojedinim slučajevima liječnik može preporučiti i funkcijske snimke kralježnice.
Važno je naglasiti da svaka bol u leđima ne zahtijeva MR, MSCT ili RTG snimanje. Kod brojnih nespecifičnih bolova u leđima slikovna dijagnostika nije potrebna odmah, nego se preporučuje na temelju liječničke procjene i tijeka bolesti.
Dijagnostika kralježnice u Medicinskom centru Gorica
U Medicinskom centru Gorica pacijentima su dostupni specijalistički pregledi ortopeda te suvremene radiološke pretrage koje liječnicima pomažu u dijagnostici bolesti, ozljeda i degenerativnih promjena kralježnice. Povezivanjem specijalističkog pregleda i odgovarajuće dijagnostike omogućuje se preciznija procjena tegoba i određivanje daljnjih koraka u liječenju.
Ovisno o medicinskoj indikaciji, moguće je obaviti MR vratne, prsne ili slabinske kralježnice, MSCT kralježnice te RTG pojedinih segmenata ili cijele kralježnice, uključujući standardne i funkcijske snimke. Dostupan je i specijalistički pregled ortopeda za procjenu određenih tegoba i bolesti sustava za kretanje te preporuku daljnje obrade ili liječenja.
Medicinski centar Gorica raspolaže suvremenom radiološkom opremom, a jedna od posebnosti njegova rada suradnja je s više od 40 radiologa različitih subspecijalnosti. Time se omogućuje da snimke očitavaju liječnici s iskustvom u odgovarajućem području radiologije.
Posebna pogodnost za umirovljenike jest 15 % popusta na MR, MSCT i RTG pretrage, uz uvjete ostvarivanja popusta koji se mogu provjeriti u centru.
Svjetski dan kralježnice prilika je da se podsjetimo koliko nam zdrava i pokretljiva kralježnica znači u svakodnevnom životu. Briga o leđima ne počinje pregledom, nego svakodnevnim kretanjem i zdravim navikama. Kada se pojave tegobe koje traju ili se pogoršavaju, pravodobni liječnički pregled i odgovarajuća dijagnostika mogu biti važan korak prema otkrivanju njihova uzroka i odabiru liječenja.
Više informacija o dostupnim pregledima, aktualnim cijenama i naručivanju potražite na mrežnim stranicama Medicinskog centra Gorica.
