Jesensko vrijeme poziva na odlazak u šumu i branje šumskih plodova. Već je nekoliko godina poznato kako postoje određena pravila Hrvatskih šuma koliko se plodova smije brati što znači da brojni berači trebaju biti na oprezu. Vrganji, grmače, kesteni, češeri.. sve to se smije brati samo u određenoj količini i uz dozvolu.
Kako do dozvole za branje gljiva?
Kako navode iz Hrvatskih šuma, za ulazak u šume i za branje plodova jeseni kojima oni gospodare treba dozvola koja je besplatna i relativno ju je jednostavno pribaviti. “Svim sakupljačima šumskih proizvoda za osobne potrebe omogućena je samostalna izrada dozvole putem naše web aplikacije koja je objavljena na portalu Hrvatskih šuma i možete ju pronaći OVDJE.”, navode iz Hrvatskih šuma za RTL.
Dodaju i kako se dozvola izrađuje za tekuću godinu te traje sve do kraja godine, odnosno do 31. prosinca. Izrađuje se tako da se prvo odabere podružnica šume, a tada i zakonom dozvoljene biljke za sakupljanje. Riječ je o onima koje nisu strogo zaštićene. Izrada dozvole je potpuno besplatna.
Međutim, stvar se malo komplicira ako mislite šetati kroz nekoliko šuma i brati plodove jeseni jer se za svaku podružnicu treba napraviti nova dozvola. Kada sve na stranici ispunite i zatražite dozvolu, ona će stići na mail adresu u PDF obliku. Potrebno ju je isprintati i nositi sa sobom kada se odlučite na branje. Ovo se odnosi isključivo za branje za osobne potrebe, a ne za prigodnu prodaju na bilo koji način.
Koliko plodova smijemo ubrati?
Iako je do dozvole lako doći i besplatna je, postoje određeni parametri po pitanju toga koliko se plodova smije ubrati.
- nadzemne gljive – do tri kilograma dnevno
- kesteni – do deset kilograma
- drugi plodovi – do deset kilograma
- češeri – do dva kilograma
- lukovice, gomolji ili korijeni – pet komada
- listovi i cvjetovi – kilogram
- mahovina – jedan busen
- crnogorične grane – tri grane maksimalno ili pet kilograma
- humus – pet kilograma dnevno
Osobe koje beru više od navedenog ili to čine bez dozvole čeka kazna od 1.000 do 7.000 kuna.
