Jesen je vrijeme kada šume nude jednu od svojih najpoznatijih sezonskih poslastica, pitomi kesten. Miris pečenih kestena mnoge podsjeća na djetinjstvo, a odlazak u šumu s košarom ili vrećicom nekada je bio uobičajen dio jesenskih vikenda. Kestena ima i u našem kraju, osobito na području Vukomeričkih gorica. No prije odlaska u berbu dobro je znati gdje ih tražiti, kako ih pravilno sakupljati i što o tome propisuju pravila.
Gdje u našem kraju rastu kesteni?
Pitomi kesten prirodno raste na brežuljkastim područjima, osobito na kiselijim, dobro dreniranim tlima. Zbog toga su Vukomeričke gorice pogodnije za njegov rast od vlažnih nizinskih dijelova Turopolja.
Zanimljivo je da se na Vukomeričkim goricama nalazi i naselje Kostanjevec, čije ime podsjeća na dugu povezanost ovoga kraja s prirodom i šumskim plodovima. Muzej Turopolja navodi ga među naseljima čiji su nazivi nastali prema obilježjima podneblja. Kostanjevec se nalazi na brežuljkastom području Vukomeričkih gorica, okruženom šumama, vinogradima i vikendicama.
Jedno od područja na kojima je zabilježena tradicija sakupljanja kestena jest okolica Krušaka, nedaleko od Buševca. Upravo su ondje članovi Udruge Moj Buševec svojedobno organizirali berbu domaćih kestena za Buševsku kestenijadu.
Kestene vrijedi potražiti u šumama na brežuljkastim dijelovima Vukomeričkih gorica, ondje gdje rastu odrasla stabla pitomog kestena. Ipak, njihova prisutnost ne znači da je svaka šumska površina dostupna za sakupljanje, pa prije odlaska treba provjeriti vlasništvo i dopuštenja.
Smijemo li slobodno sakupljati kestene?
Iako se mnogima čini da je sakupljanje kestena u šumi potpuno slobodno, pravila su nešto drukčija.
Na područjima kojima gospodare Hrvatske šume za sakupljanje kestena za osobne potrebe potrebna je dozvola. Ona je besplatna i može se izraditi putem internetske aplikacije Hrvatskih šuma.
Dozvola se izdaje za tekuću kalendarsku godinu, a prilikom izrade potrebno je odabrati nadležnu upravu šuma i proizvod koji se namjerava sakupljati. Može se pokazati na mobitelu ili u ispisanom obliku.
Za osobne potrebe dopušteno je sakupljanje do 10 kilograma šumskih plodova dnevno, uz poštovanje ostalih uvjeta.
Važno je naglasiti da dozvola Hrvatskih šuma ne znači automatsko pravo sakupljanja na privatnim zemljištima. Za takve površine potrebno je poštovati prava vlasnika, a posebna ograničenja mogu vrijediti i na zaštićenim područjima.
Kada je najbolje krenuti u potragu?
Pitomi kesten dozrijeva tijekom jeseni, najčešće od kraja rujna i tijekom listopada, ovisno o vremenskim prilikama i položaju stabala.
Najbolje je tražiti zrele plodove koji su prirodno pali na tlo. Njihove bodljikave ovojnice, poznate kao ježice, pri dozrijevanju se otvaraju i oslobađaju smeđe kestene.
Nakon vjetrovitog dana ili kiše pod stablima se može pronaći više svježe otpalih plodova. Ipak, pri odlasku u šumu treba izbjegavati nevrijeme, snažan vjetar i opasnost od pada grana.
Kako izvaditi kesten iz bodljikave ježice?
Svatko tko je barem jednom pokušao golim rukama otvoriti kestenovu ježicu zna koliko njezine tanke i oštre bodlje mogu biti neugodne.
Najjednostavnije je sakupljati već oslobođene kestene, ali mnogi zreli plodovi ostaju djelomično zatvoreni u ovojnici.
U takvim slučajevima najbolje je koristiti čvrste rukavice i obuću s debljim potplatom.
Ježicu koja leži na tlu moguće je lagano pritisnuti cipelom s jedne strane, a drugom je pažljivo otvoriti, bez naglih pokreta. Ako je ovojnica već napuknuta, kesten će se često lako osloboditi. Može pomoći i mali drveni štap.
Ne treba pokušavati na silu otvarati potpuno zatvorene, nezrele ježice, niti tresti stabla ili lomiti grane kako bi plodovi pali na zemlju.
Kako prepoznati dobar kesten?
Za sakupljanje birajte čvrste, zdrave i sjajne plodove bez vidljivih oštećenja.
Kestene s rupicama, plijesni, neugodnim mirisom ili znakovima truljenja bolje je ostaviti. Nakon dolaska kući poželjno ih je pregledati i što prije pripremiti ili pravilno pohraniti jer se svježi kesteni mogu pokvariti.
Pazite da ne zamijenite pitomi i divlji kesten
Premda imaju slično ime, pitomi i divlji kesten dvije su različite biljke.
Pitomi kesten ima ovojnicu prekrivenu mnoštvom dugih, tankih i vrlo gustih bodlji. Njegovi listovi su duguljasti i nazubljeni.
Divlji kesten, koji često viđamo u parkovima i drvoredima, ima rjeđe i deblje bodlje na ovojnici te prepoznatljive listove sastavljene od više liski koje se šire poput prstiju.
Plodovi divljeg kestena nisu jestivi i mogu izazvati trovanje. Ako niste sigurni o kojoj je vrsti riječ, nemojte ih konzumirati.
Jesenski običaj koji vrijedi sačuvati
Sakupljanje kestena nije samo potraga za ukusnim plodovima. To je i prilika za boravak u prirodi, obiteljsku šetnju i upoznavanje šuma koje okružuju naš kraj.
Uz malo pripreme, odgovarajuću dozvolu i poštovanje prirode, odlazak po kestene može biti lijep način provođenja jesenskog dana.
A najbolji završetak takvog izleta? Naravno, miris svježe pečenih kestena kod kuće.
