U moru putopisa uz koje obilazimo najrazličitije svjetske destinacije, upoznajemo kulture i ljude koji iz njih dolaze, kao da su se pogubili jednostavni zapisi o domaćem kraju, o zaboravljenim i nedovoljno upoznatim krajolicima koji su nam zapravo nadohvat ruke, odnosno noge hodača ili nadohvat automobilskih guma. Matoševi „Naši ljudi i krajevi“, Peićeve „Skitnje“, Fučićeve „Apsyrtides“, „Malena mjesta srca mog“ Nives Opačić ili niz knjiga Lare Černicki i Staše Forenbachera o starim cestama do mora ili velebitskim stazama, samo su neki od primjera kako se lijepo i nadahnuto može pisati, pa posljedično i (barem) čitajući upoznavati vlastiti zavičaj. Među novijima u nizu je i knjiga „Dravom i Podravljem“ autorice Božice Jelušić, književnice u čijem je stalnom fokusu interesa očuvanje prirodne baštine, posebice ekosustava podravskoga kraja.
„Dravom i Podravljem“ knjiga je putopisnih crtica o krajevima uz rijeku Dravu, svojevrsna kronika nestajanja, kronika mijene u prirodi, selima i ljudima. U njoj su okupljene rasute crtice koje je autorica pisala tijekom više od trideset godina, prepune povijesnih i etnografskih podataka ili pak sasvim osobnih doživljaja pjesničke duše koja je u stanju osjetiti i riječima uhvatiti ritam, tok i sentiment rijeke koja je za „dravske ljude“ oduvijek bila točka kojoj se vraćaju „ma kamo god da ih život odnese i poslovi odvedu“. Autorica ne bježi niti od suvremenosti koja je uvelike izmijenila život uz Dravu – od brana elektrana koje mijenjaju dinamiku rijeke do života u podravskim gradovima i selima.
Knjiga odiše onom posebnom, fluidnom melankolijom koju imaju svi krajevi uz velike ravničarske rijeke, jer rijeka nije samo toponim ili značajka krajolika, nego i prastara metafora života, sa svim dobrobitima, ali i opasnostima koje u sebi skriva. Drava je mitska rijeka, „hrvatska Amazona“, sa svojim šljunkom iz kojeg se ispire zlato i peskima koji oblikuju pustinju u srcu njezina vodom natopljena porječja. Sav taj riječni imaginarij, s muljevitim ribljim dnom, obalama obraslima vrbom i vlažnim maglovitim ravnicama u kojima razbacana sela s vertikalama crkvenih tornjeva sačinjavaju, kako ga autorica naziva, „kampanilistički“ krajolik, sve ono što prepoznajemo na platnima remek-djela naivnih umjetnika, sve je to s ljubavlju okupljeno i emotivno prikazano i na stranicama ove knjige.
„Drava nije samo oblikovateljica prostora, voda koja generira zelenilo, bujnost, mahnitost vriježa i korijenja, rukavce i meandre na karti pokrajine, otočiće, sprudove, skrivene kutke i strme obale, već je u toj ogromnoj vodožili pohranjeno i skriveno dubinsko povijesno sjećanje, tragovi našeg roda koji se od prapovijesti slijevao i nastanjivao u njenu priobalju… Drava se poigrava svojom iskonskom, diluvijalnom snagom, sposobna poništiti i zbrisati sve pastoralno titranje izvan vlastita tijeka, spremna rastrgati obale, isprazniti gumna i štagljeve, utopiti sve dvonožno i četveronožno, što joj se nađe na putu. Ona može plaviti livade i oranice, pokretati postrojenja, drobiti i valjati šljunak, nositi teglenice i skele, ali i mirovati, brbućkajući pitomo oko trošna čona, u podnožju crnih joha ili golemih hrastova.“
– Na kraju Mjeseca hrvatske knjige pozivamo vas da posegnete za nekima od putopisnih knjiga domaćih autora, bilo da je riječ o klasicima ili novijim autorima. Ponekad je lijepo kroz takva djela otkriti slojeve novih činjenica o poznatim mjestima ili upoznati zavičaj s neke nove, izmijenjene točke gledišta – poručili su iz Gradske knjižnice.
Pripremila: Ivana Grubačević
