U Velikoj Gorici svečano je otvoreno 19. izdanje međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja, koje se etabliralo kao jedno od najvažnijih regionalnih događanja posvećenih sigurnosti, otpornosti sustava i upravljanju krizama.
U svijetu u kojem se krize preklapaju, ubrzavaju i međusobno pojačavaju, geopolitičke nestabilnosti, klimatske promjene i ubrzani tehnološki razvoj zahtijevaju potpuno nove pristupe upravljanju rizicima. Konferencija okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem stvaranja odgovora na izazove svijeta koji se mijenja brže nego ikada prije.
Prisutnima se uvodno obratila dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger, izrazivši veliko zadovoljstvo organizacijom ovog skupa u iznimno složenom vremenu ugroza koje specifično utječu na društvo. „Posebno nam je zadovoljstvo što ove godine, na 19. izdanju, sudjeluje velik broj studenata Veleučilišta Velika Gorica i studenata te nastavnika iz Portugala, Estonije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Ove godine konferenciju organiziramo u vrijeme koje je iznimno složeno geopolitički, u vrijeme brzih promjena i razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskim promjenama, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikujemo društvo koje ostavljamo budućim generacijama“, istaknula je dekanica, dodavši kako velik broj partnera dokazuje da je konferencija prepoznata u domaćoj i međunarodnoj stručnoj zajednici.
Zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar pozdravio je okupljene u ime grada domaćina, naglasivši važnost stručnog i znanstvenog doprinosa sigurnijem društvu. „Ova konferencija okuplja stručnjake, znanstvenike, studente i predstavnike institucija koji svojim znanjem i iskustvom doprinose sigurnijem i otpornijem društvu. Živimo u vremenima brojnih izazova, od prirodnih nepogoda i klimatskih promjena do novih sigurnosnih prijetnji. Upravo je zato krizno upravljanje jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti“, poručio je gradonačelnik Ačkar, poželjevši sudionicima uspješan rad i kvalitetne rasprave.
Uime Ravnateljstva civilne zaštite i kao zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, Neven Karas osvrnuo se na tehnološke inovacije, ali i na nove zakonske modele unutar sustava nacionalne sigurnosti. „Umjetna inteligencija nalazi svoju uporabnu funkciju kao podrška u upravljanju krizama, čime postaje jednako važna kao oprema, ljudi i organizacija. Ne zato što zamjenjuje stručnjake – njih je nemoguće zamijeniti – već zato što u krizama omogućuje ono što je najbitnije i najvrednije: vrijeme, informaciju i predviđanje. I zato, u Hrvatskoj koja je iskusila mnoštvo kriza, korištenje napredne tehnologije više nije samo luksuz, već i obveza, jer omogućuje bržu reakciju, preciznije procjene, a samim time sigurnije i otpornije društvo. Vjerujem da ste svi čuli o modelu služenja vojnoga roka kroz civilnu službu. U kontekstu upravljanja krizama i jačanja otpornosti, ovaj je model vrlo važan. U današnje vrijeme sveprisutnih rizika, otpornost države ne gradi se samo kroz profesionalne službe, nego kroz široku, obučenu i motiviranu zajednicu građana“, naglasio je Karas, napomenuvši da upravljanje rizicima od katastrofa zahtijeva ozbiljnost i multisektorski pristup.
Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je ulogu europskih mehanizama u prekograničnim krizama, rekavši kako su suvremene ugroze postale međuovisne i istovremene. „Krize su se promijenile; one više nisu izolirani incidenti koji pogode jednu regiju pa tu stanu. One su danas češće, višestruke, istovremene i međuovisne. Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, niti požar čeka da vjetar stane. U takvom okruženju, otpornost nije luksuz, već preduvjet. Upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno – grade je države članice i institucije kroz naša zajednička načela kao što su solidarnost, supsidijarnost i koordinacija. Vama je itekako dobro poznat Europski mehanizam civilne zaštite, koji danas uključuje 37 država sudionica, a koji je aktiviran više od 800 puta od 2001. godine. To spominjem jer je kroz njega vidljivo zajedništvo na djelu. Kako se kaže, krizno upravljanje počinje puno prije same krize, a počinje upravo na ovaj način na koji danas radimo“, zaključila je Ujević, izrazivši zadovoljstvo viđenim interesom stručne javnosti.
Konferencija se nastavlja panelima i predavanjima.
