U Velikoj Gorici održan je 330. Matičin četvrtak koji je prošao kroz temu neraskidive veze između čovjeka, tla i hrane. Predavanje na ovu aktualnu temu održala je Izabela Novaković, magistra ekološke poljoprivrede i enologinja.
Glavni naglasak predavanja bio je na agroekologiji, disciplini koja tlo promatra kao živi organizam. Novaković je posjetitelje upoznala s važnosti mikrobiološke raznolikosti unutar tla te nužnosti očuvanja njegove plodnosti za buduće generacije, posebno u kontekstu suvremenih klimatskih, okolišnih i društvenih promjena.
Kao asistentica na projektu Društvene banke sjemena unutar udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa), predavačica je detaljnije objasnila model zajedničkog čuvanja, razmjene i obnove sjemenskog fonda.
“Već dugo godina zapravo proučavam agronomiju, još od srednje škole. To je moja velika strast i trenutno sam u Udruzi zelene mreže aktivističkih grupa, a asistiram u društvenoj barci sjemena. Zanimaju me procesi od sjemena do uzgoja biljke i te stare sorte i adaptacija starih sorata. Kada uđete u dubinu te teme, shvatite da je to jako dugo utkano u naš narod, kao i samo čuvanje ili razmjena sjemena među ljudima”, govori nam.
Kroz rad udruge, koja već četvrt stoljeća promiče održivo življenje i permakulturu, provode se tradicijske prakse prikupljanja, čišćenja i pakiranja sjemena kako bi se osigurala sjemenska raznolikost.
Poseban osvrt bio je posvećen običaju razmjene sjemena, koji je u narodu oduvijek bio ključan način za očuvanje domaćih sorti koje su uzgajali naši stari, objasnili su organizatori. Cilj takve prakse je osigurati da tradicionalne biljne vrste ostanu dostupne i prilagođene budućim uzgajivačima.
Ulaz na predavanje bio je slobodan za sve zainteresirane, a program se mogao pratiti i putem službene internetske stranice Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.
