Gradska knjižnica Velika Gorica ove godine obilježava velik i značajan jubilej – 140 godina postojanja i rada, kao i 20 godina uspješnog djelovanja Dječjeg odjela. Kako ističe ravnateljica Knjižnice Pamela Sever, ravnateljica Gradske knjižnice, brojevi ne odražavaju samo prošlost, već i sadašnjost kroz koju svakodnevno prolazi velik broj korisnika.
“To su veliki brojevi, a brojevi odražavaju velik broj naših korisnika sada, naših korisnika kroz cijelu prošlost, velik broj knjiga, slova, rečenica i jedne velike ljubavi prema knjizi i čitanju”, ističe ravnateljica Sever napominjući kako je danas Gradska knjižnica Velika Gorica jedna od osnovnih kulturnih ustanova u gradu.
Govoreći o bogatoj povijesti i budućnosti ustanove, osvrnula se na izazove s kojima se suvremeno knjižničarstvo suočava u eri digitalizacije. “Iako se još prije 20 godina govorilo o tome da će se knjižničarski trag zatrti, da će se knjige sve manje čitati i da nas preuzima digitalizacija, vrijeme je pokazalo, a sto posto smo sigurni mi knjižničari, da će tako biti i u budućnosti, jer ljubav prema knjizi i prema čitanju neće nestati”, poručuje Sever dodajući kako će uvijek biti ljudi koji radije vole osjetiti miris papira i tvrde korice u rukama, te tu ljubav prema knjizi ni budućnost neće uspjeti spriječiti.
Knjižnica danas djeluje na tri lokacije – u Središnjem odjelu za odrasle u Zagrebačkoj 37, Dječjem odjelu na istoj adresi na drugom katu zgrade Pučkog otvorenog učilišta te u Područnoj knjižnici Galženica.
Sveukupno radi 22 djelatnika, od čega je 16 stručnog kadra visoke i srednje stručne spreme, odnosno diplomiranih knjižničara i knjižničarskih tehničara, koji svi moraju imati položene stručne ispite, biti komunikativni, pratiti literaturu, biti digitalno pismeni i, ono što je najvažnije za rad u knjižnici, biti veliki entuzijasti i poštovati timski rad jer čine jedan dobar i kvalitetan tim, naglašava ravnateljica.
Iako je primarna zadaća svake knjižnice posudba građe, ravnateljica podsjeća da je ustanova davno prerasla taj okvir te se pozicionirala kao ključno kulturno središte grada.
“Primarna zadaća knjižnice jest posudba knjiga, međutim knjižnica je davno u prošlosti prestala biti samo to, jer knjižnica u svakom gradu, pa tako i u našem, jest važno kulturno središte u kojem se događaju različita predavanja, radionice i stručni skupovi, uz naglasak da su sva ta događanja za građane besplatna i da na njima mogu sudjelovati i oni koji nisu članovi knjižnice”, pojašnjava Sever.
Povodom obilježavanja 140 godina Gradske knjižnice Velika Gorica i 20 godina rada Dječjeg odjela organiziran je i prigodni okrugli stol posvećen temi „Jesu li mobiteli pobijedili knjige – zašto djeca i mladi više ne čitaju?“, održan upravo s ciljem razgovora o čitalačkim navikama djece i mladih, utjecaju mobitela na popularnost knjige te ulozi roditelja, škole i knjižnica u poticanju čitanja u vremenu u kojem su informacije i zabavni sadržaji dostupni na samo jedan dodir ekrana, a knjige se sve češće natječu za pažnju novih generacija.
“To je tema koja se zadnjih godina, a bit će to i u budućnosti, proteže kroz mnoge okrugle stolove i stručne skupove, jer smo se našli u tom digitalnom vremenu neki malo više, a neki malo manje zbunjeni i izgubljeni, pa mislim da je to tema o kojoj trebamo sve češće govoriti kako bismo u budućnosti bili spremniji suočiti se s digitalizacijom i pokušali kod djece prevenirati gubljenje kontakta s knjigom, slovom i pisanom riječi”, ističe ravnateljica.
Svoje stručne i praktične poglede na ovu temu na okruglom stolu izlagale su ugledne gošće među kojima su bile Ksenija Banović, knjižničarka i književna prevoditeljica, Korana Svilar, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i spisateljica, Ana Bunčić, knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti, te Ella Hassel, studentica i knjiška blogerica, koje su sudjeovale u razmjeni iskustava i traženju odgovora na pitanje može li knjiga ponovno pronaći svoje mjesto u svijetu ekrana.
Osvrnuvši se na statistiku čitanosti u Velikoj Gorici, ravnateljica naglašava da se ustanova može pohvaliti stabilnošću. “Mi se ne možemo požaliti, kod nas je taj broj statičan jer nam ne raste broj mladih čitatelja i konzumenata naših usluga, ali moram priznati da se možemo pohvaliti time što barem stagniramo i ne idemo u minus, što smatramo dobrim s obzirom na doba u kojem se nalazimo”, zaključuje.
Središnji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica trenutno prolazi kroz proces opsežne revizije knjižnične građe koja obuhvaća više od 130.000 knjiga. Unatoč tim izazovima, pred knjižnicom je i tradicionalni Mjesec hrvatske knjige, koji će i ove godine donijeti niz prigodnih programa i pozvati građane na razmjenu iskustava i ponovno pronalaženje mjesta knjige u svijetu ekrana.
