U Hrvatskoj su krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila 148.744 građanina, što je njih 6844 manje nego prethodnog mjeseca, te 10.490 osoba manje nego u istom mjesecu 2020. No, bez obzira na pad nezaposlenosti u čak 19 županija u odnosu na ožujak, Hrvatska i dalje muku muči s pronalaskom građevinskih, turističkih, radnika IT sektora kao i onih iskusnih u uslužnim djelatnostima, piše poslovni.hr.
Nemamo dovoljno zidara, tesara, armirača, radnika visokogradnje i niskogradnje, programera, pekara, mesara, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, limara, bravara, autolimara, krovopokrivača, vodoinstalatera i elektroinstalatera.
Lista stručnjaka koji nedostaju doseže broj od 43 zanimanja
Na listi deficitarnih zanimanja su i automehaničari, soboslikari, monteri cjevovoda, stolari, monteri građevinskih elemenata, rukovatelji građevinskim strojevima, klesari. Ta se slika neće skoro popraviti sudeći prema interesima budućih srednjoškolaca – koje deficitarna zanimanja u većoj mjeri ne interesiraju, čak ni onda kada se upravo za njih može dobiti i stipendija i osigurano radno mjesto po završetku školovanja.
Dva su moguća razloga za manjak radnika u navedenim branšama, a to su loše strukovno obrazovanje i nedostatne plaće po kolektivnim ugovorima, gdje bi po mišljenju mnogih analitičara trebala intervenirati država.
Spas jesu strani radnici, a koliko je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, po kojem su 2634 poslodavca od početka godine do travnja zatražila radnu dozvolu za strance.
