Home Izdvojeno Banderij na Jurjevo proslavio 30. godišnjicu, stiglo 15-tak postrojbi iz cijele Hrvatske

Banderij na Jurjevo proslavio 30. godišnjicu, stiglo 15-tak postrojbi iz cijele Hrvatske

PODIJELITE

Turopoljski banderij, plemenitaška vojska, ove godine obilježava 30 godina postojanja. S obzirom na to da je zaštitnik banderija sv. Juraj onda je i Jurjevo bila prava prilika da se ova obljetnica najsvečanije i proslavi. Svečani mimohod povijesnih postrojbi, na čelu s Turopoljskim banderijem krenuo je od muzeja Turopolja prema Parku Franje Tuđmana, gdje su ih dočekali župan POT-a Juraj Odrčić i zamjenik gradonačelnika, Neven Karas.

U Turopolje je pristiglo 16 povijenih postrojbi iz cijele Hrvatske, a njihovo postrojavanje bilo je svečani događaj za sve posjetitelje koji su se jučer navečer našli u središnjem gradskom parku. Banderijalac, plemenitaš, s crvenom maramom oko vrata podsjetnik je i na to da je preteča kravate stigla iz Turopolja, a to je naša podgutnica- koju bi svojim muževima oko vrata žene vezivale prije odlaska u bitku.

Scenski prikaz vezivanja podgutnice izvode Ana Katulić i kapetan banderija Darko pl. Cvetković

Proslava Jurjeva na otvorenom, u Velikoj Gorici, pokazala se kao pravi pogodak jer publike nije nedostajalo, a iz prvih su redova brojni pratili folklorni program koji je ugostio folkloraše OSS-a Buševec, KUD Ščitarjevo, FA Šiljakovinu, KUD Čiće, KUD Stari Grad Lukavec, KUD Mičevec i FA Turopolje.

A kad se spustila noć zapaljen je i Jurjevski krijes. Inače simbolika krijesova važna je u Turopolju, a oni su se palili oduvijek, na raskršćima sela, što dalje od kuća (jer kuće su bile drvene pa da se ne bi zapalile). Natjecalo se tko će napraviti veći krijes, pa se govorilo: «idemo tamo gde je vekši» ili pak «Gdo ni letos na kresu taj bu k letu v lesu».
Mladi su preskakali vatru i tako se pokazivali pred djevojkama, a oko krijesa se nekad pjevalo i plesalo sve dok se krijes nije ugasio. Vjerovalo se da vatra i dim jurjevskog krijesa mogu očuvati bolesti i zla u idućoj godini. Inače, Jurjevo se u narodu smatra pravim početkom proljeća i nove gospodarske godine. To je bio dan kad je „počinjao život“ i sve se pripremalo.