Analiza deset svakodnevnih digitalnih usluga u 15 najvećih hrvatskih gradova, kojom su obuhvaćeni komercijalni servisi iz područja trgovine i mobilnosti te javne gradske i komunalne usluge, pokazala je da su osnovni digitalni alati dostupni gotovo posvuda, pri čemu se Velika Gorica izdvaja kompletnom ponudom svih deset promatranih servisa.
Iako je prosječna pokrivenost gradova visoka i iznosi oko devet usluga, europski podaci upozoravaju da njihovo korištenje građanima i dalje stvara određene poteškoće, što bi u budućnosti mogla promijeniti primjena umjetne inteligencije, ističu iz hrvatske IT tvrtke ByteInk.
Istraživanjem su obuhvaćeni komercijalni servisi poput dostave hrane, internetske kupnje namirnica, naručivanja taksija putem aplikacije, dijeljenih bicikala ili romobila te usluge car-sharinga. Uz njih, analizirane su i javne usluge kao što su digitalne karte za javni prijevoz, plaćanje parkiranja aplikacijom, internetski pregled komunalnih računa te digitalno podnošenje zahtjeva i prijava komunalnih problema.
Najveće razlike vidljive u segmentu urbane mobilnosti
Najveće razlike među gradovima vidljive su u segmentu urbane mobilnosti. Usluga car-sharinga, odnosno kratkoročnog samoposlužnog najma automobila za gradsku vožnju, trenutačno je dostupna isključivo u Zagrebu, Dubrovniku i Velikoj Gorici, uzimajući u obzir lokaciju Zračne luke Zagreb, jer se to tržište u Hrvatskoj tek razvija.
S druge strane, naručivanje taksija aplikacijom, sustavi dijeljenih bicikala ili romobila te digitalne karte za javni prijevoz prisutni su gotovo posvuda. Valja napomenuti kako u gradovima poput Velike Gorice, Samobora i Slavonskog Broda digitalna kupnja karata nije ni potrebna jer je javni prijevoz za građane u potpunosti besplatan.
Dostupnost usluga ne jamči jednostavnost korištenja
Digitalni pristup komunalnim i gradskim službama omogućen je u svim analiziranim gradovima, pa građani posvuda mogu putem interneta poslati zahtjeve, prijaviti komunalne poteškoće ili provjeriti status usluga.
Da navike građana idu u tom smjeru, potvrđuju i podaci Eurostata prema kojima je tijekom 2025. godine 55,4 posto stanovnika Hrvatske putem interneta kontaktiralo javnu upravu, što predstavlja porast od 11 posto u odnosu na godinu ranije.
Međutim, Izvješće o digitalnom desetljeću Europske komisije iz 2026. godine pokazuje kako su digitalne javne usluge za građane u Hrvatskoj ocijenjene sa 75 od mogućih 100 bodova, što je i dalje ispod prosjeka Europske unije koji iznosi 84,6 bodova. Sama dostupnost servisa pritom ne jamči jednostavnost njihove upotrebe.
Umjetna inteligencija mijenja način korištenja aplikacija
Rješenje za premošćivanje jaza između postojanja usluge i njezine pristupačnosti stručnjaci vide u primjeni umjetne inteligencije. Iz hrvatske IT tvrtke ByteInk, specijalizirane za razvoj aplikacija, ističu kako umjetna inteligencija bitno mijenja način na koji se služimo digitalnim servisima. Dok su dosad korisnici morali učiti kako se služiti pojedinom aplikacijom, u budućnosti će aplikacije sve više razumjeti same korisnike.
Prirodna glasovna ili tekstualna komunikacija s AI asistentima mogla bi zamijeniti klasična sučelja i znatno ubrzati obavljanje svakodnevnih obveza. Umjesto otvaranja niza različitih aplikacija, građanima će biti dovoljno izgovoriti naredbe poput zahtjeva za produljenjem parkiranja, upita o dolasku autobusa ili prijave kvara javne rasvjete. Ovakav pristup, naglašavaju iz tvrtke ByteInk, bit će osobito koristan starijim sugrađanima kojima prirodan razgovor na hrvatskom jeziku može uvelike olakšati korištenje digitalnih alata.
Iako su hrvatski gradovi infrastrukturno dobro pokriveni digitalnim servisima, njihov budući razvoj bit će usmjeren upravo na jednostavnost i pristupačnost kako bi tehnologija građanima trajno olakšala svakodnevicu.
