Naš članak o novim uspornicima u Ulici Ivana Gorana Kovačića potaknuo je brojne komentare i otvorio raspravu koja seže daleko izvan jedne goričke ulice.
Među komentarima izdvojilo se pitanje koje zaslužuje nastavak: koliko kamera pomaže ako vozač uspori pred njom, a zatim ponovno pritisne gas?
Upravo na takvo ponašanje odgovara sustav mjerenja prosječne brzine, čije uvođenje na autocestama priprema susjedna Slovenija.
„Uspore pred kamerom, a ostatkom ulice ponovno ubrzaju”
Čitatelj je upozorio da nekoliko uspornika raspoređenih duž ulice može smirivati promet na duljem potezu, dok bi jedna kamera, prema njegovu mišljenju, djelovala ponajprije u svojoj blizini. Nakon prolaska pokraj uređaja dio vozača mogao bi nastaviti po starom.
U odgovoru smo spomenuli mogućnost mjerenja prosječne brzine između dviju točaka.
Kako funkcionira mjerenje prosječne brzine?
Princip je jednostavan. Kamera na početku nadzirane dionice evidentira vozilo i vrijeme njegova prolaska, a druga to čini na kraju dionice. Sustav zatim iz poznate udaljenosti i proteklog vremena izračunava prosječnu brzinu.
Ako je vozilo dionicu prešlo prebrzo, kratko usporavanje neposredno pred kamerama neće promijeniti taj rezultat.
Takav nadzor može potaknuti ravnomjerniju vožnju. Slovenski autoklub AMZS ističe da se njime smanjuje poticaj za naglo kočenje pred uređajem i ponovno ubrzavanje nakon prolaska, a pozornost vozača usmjerava na poštovanje ograničenja na cijeloj nadziranoj dionici.
U Sloveniji je oprema postavljena na četiri autocestovne dionice. Prema informacijama objavljenima 23. listopada primopredaja sustava još nije bila dovršena, a datum početka mjerenja nije potvrđen.
Iza suprotstavljenih komentara stoji potreba za sigurnijim ulicama
Rasprava ispod naše objave pokazala je koliko građani različito doživljavaju iste prometne mjere.
Jedan je čitatelj upozorio na opasnu vožnju u Ulici Augusta Šenoe kojom se kreću djeca i brojni pješaci. Drugi je podsjetio da su uspornici posljedica neodgovornog ponašanja dijela vozača i opasnosti kojoj izlažu sugrađane.
Te poruke ne smiju ostati u sjeni nezadovoljstva uspornicima. Stanovnici koji traže zaštitu imaju pravo očekivati da se na njihove probleme reagira prije nego što netko strada.
Istodobno, više čitatelja upozorilo je na svakodnevnu vožnju preko brojnih prepreka. Otvorili su pitanja buke, potrošnje i trošenja vozila, a istaknuli su i prolazak žurnih službi i autobusa.
Riječ je o primjedbama i iskustvima građana koje treba uzeti u obzir pri odabiru mjera. Njihov učinak na pojedinoj lokaciji potrebno je stručno procijeniti i pratiti.
Oprema vrijedi koliko i dosljednost nadzora
Čitateljica u komentaru je naglasila još jedan važan uvjet, postavljanje kamera mora pratiti redovito postupanje. Bez toga ni ulaganje u opremu neće ostvariti očekivani učinak.
Dio čitatelja traži i češću prisutnost policije na cestama. Takav nadzor ostaje važan jer brzina nije jedini problem. Opasno pretjecanje, korištenje mobitela, turiranje i druga ponašanja koja ugrožavaju ili uznemiravaju građane zahtijevaju odgovarajuće postupanje.
Jedan čitatelj u komentaru pritom je podsjetio i na automobile parkirane na nogostupima, zbog kojih se teško prolazi s kolicima.
Što iz slovenskog primjera može biti korisno Gorici?
Autocesta i gradska ulica imaju različite prometne uvjete. Raskrižja, ulazi i izlazi, promjene ograničenja te kretanje pješaka znače da slovenski projekt nije gotov predložak za svaku prometnicu.
Ni izmjerena prosječna brzina ne jamči da vozač na nekom dijelu puta nije vozio prebrzo. Zato zaštita školskih prilaza, pješačkih prijelaza i drugih osjetljivih mjesta i dalje zahtijeva ciljane mjere.
Ipak, slovenski primjer pokazuje smjer koji vrijedi razmotriti, tehnologiju koja može potaknuti poštovanje ograničenja na duljem potezu i pomoći stvaranju mirnijeg prometnog toka.
Ograničenje treba vrijediti duž cijele ulice
Komentari naših čitatelja otvorili su više korisnih pitanja. Gdje je fizičko usporavanje potrebno? Gdje bi bolji nadzor mogao smanjiti potrebu za preprekama?
To su pitanja za nadležne službe i prometnu struku, uz uvažavanje iskustava stanovnika.
Nove tehnologije mogu pomoći graditi prometnu kulturu u kojoj poštovanje ograničenja postaje navika. Slovenski projekt zato je dobar povod da se i u Velikoj Gorici razmotri gdje bi takav pristup mogao donijeti korist u vidu manjih brzina, sigurnijeg kretanja pješaka i mirnijeg života uz prometnice kroz podizanje prometne kulture.
