U povijesnoj crkvi sv. Martina biskupa u Zagrebu, na dan spomena posvete sv. Martina za biskupa, 4. srpnja svečano je blagoslovljena kamena ploča – reljef s likom sv. Martina biskupa i glagoljskim natpisom „SVETI MARTIN“. Nakon misnog slavlja, ova je vrijedna replika ugrađena na ulazni portal dvorišta župne crkve sv. Martina u Ščitarjevu, gdje već stoji europsko obilježje „Stopa sv. Martina“ s jedinstvenim glagoljskim natpisom.
Ovaj čin ima posebno simbolično značenje za Ščitarjevo – župu koja se stoljećima diči bogatom sakralnom i kulturnom baštinom, usko vezanom uz svetog Martina biskupa, zaštitnika mjesta i cijelog Turopolja. Ovime su još jednom pokazali koliko je snažna povezanost s baštinom i tradicijom slavljenja sveca koji je kroz stoljeća ostao zaštitnik mnogih turopoljskih mjesta i ljudi.
Reljef koji povezuje stoljeća
Postavljena ploča vjerno je izrađena prema izvornom reljefu iz Senja iz 1330. godine – jednom od najstarijih poznatih prikaza sv. Martina biskupa s glagoljskim natpisom. Originalni reljef, isklesan u vapnencu s glagoljskim slovima „Sveti Martin“ uz rubove lika sveca u biskupskom ornatu, danas se čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Upravo zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i inicijativi Društva prijatelja glagoljice i Bratovštine sv. Martina, ova je povijesna ploča, kao gipsana replika, ponovno oživjela u Ščitarjevu.
Blagoslov reljefa predvodio je prof. dr. vlč. Đuro Zalar, rektor crkve sv. Martina biskupa u Zagrebu i kapelan Bratovštine sv. Martina – Ščitarjevo. Euharistijsko slavlje na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku predvodio je fra Zvonimir Brusač, generalni vijećnik franjevaca trećoredaca glagoljaša, a misno slavlje uzveličali su Mješoviti pjevački zbor Bašćina i orguljaš maestro Miroslav Salopek.
Od Ljetnog Martinja do Stope sv. Martina
Mnogi danas znaju za Martinje koje se tradicionalno slavi 11. studenog, na obljetnicu smrti sv. Martina, ali manje je poznato da se u nekim krajevima njeguje i „Ljetno Martinje“, upravo na dan posvete sv. Martina za biskupa 371. godine. U prigodnom govoru Ivan Nađ, predsjednik Bratovštine sv. Martina, podsjetio je okupljene da je slavlje „Ljetnog Martinja“ dio starih običaja, a u Ščitarjevu se tradicija osobito veže uz prvu nedjelju u srpnju.
Postavljanjem reljefa i njegovim blagoslovom, povezuje se ovu crkvu sv. Martina u Zagrebu i župna crkva u Ščitarjevu s europskom kulturnom rutom ‘Put sv. Martina’. Tako postaju dio velike europske obitelji koja čuva i njeguje martinsku baštinu.
Ščitarjevo je još 2014. godine dobilo svoje europsko obilježje „Stopa sv. Martina“, s natpisom ispisanim glagoljicom. Bio je to deveti takav znak u Hrvatskoj, dok je prošle godine i crkva sv. Martina u Zagrebu obilježena „Stopom“ kao trideseta točka na ruti. Time je Ščitarjevo upisano među 22 lokaliteta u Hrvatskoj i više od 50 mjesta diljem Europe koji zajednički svjedoče o širini djelovanja sv. Martina.
Župa sv. Martina: Čuvarica glagoljaške i sakralne baštine
Župa sv. Martina biskupa u Ščitarjevu ponosi se dugom i bogatom poviješću. Prvi put se u pisanim dokumentima spominje davne 1334. godine. Glagoljica je u ovom kraju bila važna stoljećima – od bilježnica župnika pisanih glagoljicom, preko sačuvanih glagoljskih natpisa, do slavljenja misa na staroslavenskom jeziku koje se povremeno održavaju i danas.
Župa ove godine obilježava niz značajnih obljetnica: 690 godina od prvog pisanog spomena, 500 godina od sačuvane Bilježnice ščitarjevskog župnika pisane glagoljicom i 10. obljetnicu ‘Stope sv. Martina’. To su veliki datumi koji pokazuju koliko duboko naše Ščitarjevo diše s tradicijom, istaknuo je Nađ, koji je kroz desetljeća bio uključen u istraživanja i projekte očuvanja lokalne baštine.
Posebno mjesto u povijesti zauzima i Poklonac u Ščitarjevu s kipom Tužnog Krista iz 1711. godine, koji je također upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara, baš kao i sama crkva sv. Martina. Na glavnom oltaru crkve nalazi se kip sv. Martina biskupa s knjigom u ruci i guskom pored nogu, simbolom milosrđa koje je sveca učinilo zaštitnikom siromašnih i potrebnih.
Bratovština sv. Martina – čuvar martinske baštine
Bratovština sv. Martina – Ščitarjevo, čiji je Ivan Nađ prvi izabrani predsjednik, nastavlja rad na očuvanju i promicanju ove vrijedne baštine. Udruga okuplja vjernike, zaljubljenike u povijest i kulturu, ali i surađuje s Društvom prijatelja glagoljice i znanstvenicima koji godinama istražuju sakralnu i povijesnu baštinu Ščitarjeva i Turopolja.
Prvi projekt bila je izrada i postavljanje ovog reljefa s likom sv. Martina i glagoljskim natpisom. Iza njega stoji mnogo sati rada, istraživanja i suradnje, ali i velika ljubav prema zavičaju. No, kako navodi Nađ, ovo je tek početak. Bratovština planira nove projekte – od edukacije do obnove i označavanja kulturnih točaka. Cilj im je da Ščitarjevo bude prepoznato kao jedno od središta martinske baštine u Hrvatskoj, poručuje Nađ.
Zalog za budućnost
Postavljanje reljefa nije samo čuvanje spomena na daleku prošlost – to je i poruka budućim generacijama. Glagoljički natpis „SVETI MARTIN“ uklesan je u kamen, kao što su ga naši preci prije sedam stoljeća urezivali u vapnenac, svjedočeći o vjeri, jeziku i identitetu.
Dok zvona ščitarjevske crkve sv. Martina i dalje odzvanjaju, ova kamena ploča podsjetnik je da povijest nije samo prošlost, već živa baština koja se, od generacije do generacije, prenosi i čuva – baš kao što je to činio sveti Martin, dijeleći svoj plašt s onima kojima je bio potreban.
