Neobičnog malenog gosta zatekli smo danas u dvorištu, zmijicu dugu tek nekoliko desetaka centimetara koja se odlučila prošetati po pločicama. Nakon kratkog fotografiranja, završila je tamo gdje joj je ipak puno ugodnije i sigurnije, među grmovima i zelenilom.
Prema izgledu i karakterističnim oznakama na glavi i tijelu, najvjerojatnije je riječ o mladoj bjelici (Zamenis longissimus), jednoj od naših neotrovnih zmija. Ipak, određivanje vrste samo prema fotografiji, posebice kada je riječ o vrlo mladoj jedinki, nije uvijek moguće sa stopostotnom sigurnošću.
Susret je zato dobra prilika za podsjetnik da zmije koje susrećemo u dvorištima, vrtovima i prirodi najčešće nisu razlog za strah, a još manje za njihovo ubijanje.
U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, samo su tri otrovnice
Prema podacima Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, u Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Preostalih 12 vrsta su neotrovne i za čovjeka neopasne.
Zmije pritom imaju važnu ulogu u prirodi. Hrane se različitim životinjama, a posebno je značajna njihova uloga u kontroli populacije malih glodavaca poput miševa i voluharica. Time posredno pomažu i čovjeku jer prevelike populacije glodavaca mogu širiti bolesti i nanositi štetu usjevima.
Mlade zmije, poput ove koju smo susreli, već od početka života moraju same tražiti hranu i zaklon. Ovisno o vrsti, plijen mogu biti vrlo mali kralježnjaci i druge životinje koje mogu svladati, a kako rastu, mijenja se i veličina plijena koji love.
Zmija vam ne dolazi u dvorište napasti vas
Iako kod mnogih ljudi sam pogled na zmiju izaziva nelagodu, važno je znati da zmije čovjeka ne doživljavaju kao plijen. Kada nas ugledaju, njihov je prvi izbor u pravilu povlačenje i pronalazak zaklona.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode savjetuje da se pri susretu sa zmijom ostane miran, da je se ne pokušava hvatati niti ozlijediti te da joj se omogući da sama ode. Ako se nalazi na mjestu s kojeg je želimo udaljiti, moguće ju je potaknuti da se pomakne prskanjem običnom vodom ili vibracijama po tlu, bez približavanja i diranja životinje.
Posebno treba pripaziti ako u dvorištu imamo pse ili mačke. Za malu neotrovnu zmiju kućni ljubimac često predstavlja znatno veću opasnost nego zmija za njega.
Mnoge naše zmije strogo su zaštićene
U Hrvatskoj je 12 vrsta zmija strogo zaštićeno. Kod strogo zaštićenih vrsta zabranjeno je, među ostalim, njihovo namjerno hvatanje ili ubijanje i uznemiravanje, kao i uništavanje ili uzimanje jaja.
Zato, kada sljedeći put ugledate zmiju u vrtu ili dvorištu, nema potrebe odmah posezati za lopatom, štapom ili nekim drugim „rješenjem“.
Ako nije neposredno ugrožena niti predstavlja opasnost, dovoljno joj je dati malo prostora. U najvećem broju slučajeva ona će učiniti upravo ono što želi i čovjek – udaljiti se od susreta.
Naša današnja posjetiteljica tako je nakon kratkog izleta po pločicama završila među grmovima ruža, gdje je pronašla zaklon i nastavila svojim putem.
I neka je. U našem dvorištu za ovakve male, korisne stanovnike prirode uvijek može biti mjesta.
