Home Kultura Ovog petka otvorenje izložbe Cintije Ašperger u Galeriji Trumbetaš

Ovog petka otvorenje izložbe Cintije Ašperger u Galeriji Trumbetaš

Tema su slikarski portreti životinja koji slave suživot i empatiju

PODIJELITE

Galerija Trumbetaš ugostit će ovog petka, 12. lipnja, s početkom u 19 sati, samostalnu izložbu autorice Cintije Ašperger pod nazivom „Istarske koze i njihovo društvo“. Izložba donosi seriju slika u pastelu, akvarelu i ulju koje su nastale iz emotivne i slikarske veze između umjetnice i životinjskog svijeta, a inspirirane su humanim pristupom prema životinjama na Farmi Drijade te na farmi magaraca Ne u Vrsaru.

U svom likovnom radu Cintija Ašperger fokusira se na figurativno slikarstvo i koloristiku, s posebnim naglaskom na portrete ljudi i životinja. Njezina animalistika nadilazi klasičnu ilustraciju i zadire u područje introspektivnog i empatičnog portretiranja.

Životinje su na njezinim radovima često predstavljene kao ravnopravni subjekti koji posjeduju vlastitu osobnost, unutarnji svijet i estetsku prisutnost, a autorica kroz senzibilan pristup nastoji uhvatiti njihovu fizičku pojavnost, individualni karakter i dostojanstvo, objašnjavaju organizatori.

Kao studentica majstora alla prima slikarstva, poput Maxa Ginsburga, autorica u svom radu njeguje tehniku izravnog slikanja „mokro na mokro“. Ova metoda zahtijeva visoku koncentraciju, tehničku sigurnost i donošenje slikarskih odluka u trenutku, što njezinim portretima životinja osigurava svježinu, spontanost i živost izraza koji bilježe trenutni pokret ili atmosferu. Kroz jake narativne i emocionalne naboje, izražajnu koloristiku i skladnu kompoziciju, ove slike odišu autentičnom energijom i životnošću.

Ovaj animalistički opus u širem smislu njeguje ideju suživota i poštovanja između čovjeka i životinje. Umjetnica kroz slikarski medij istražuje ljepotu i složenost svakodnevnih, često nevidljivih bića koja zaslužuju pažnju i umjetničku valorizaciju.

Cintija Ašperger (poznata i kao Dr. Cynthia Ashperger i Cintija Eastman) nagrađivana je hrvatsko-kanadska glumica, redateljica, spisateljica, slikarica i sveučilišna profesorica, čija umjetnička karijera traje više od četiri desetljeća i proteže se kroz Europu i Sjevernu Ameriku. Po prirodi umjetnica i renesansna žena, Ašperger njeguje holistički pristup umjetnosti u kojem se izvedbene i vizualne discipline međusobno nadopunjuju i prožimaju.

Kao glumica i scenaristica, Cintija tumači jednu od glavnih uloga u novom igranom filmu Foreign Tongue, na čijem je scenariju suautorica s Borisom Mojsovskim, a temelji se na njezinu originalnom glazbenom kazališnom komadu (book & lyrics pod pseudonimom Lola Xenos). Film na duhovit i potresan način istražuje teme jezika, identiteta i migracije. Za svoj filmski i televizijski rad nominirana je za Canadian Screen Award (The Waiting Room) i nagradu Dora Mavor Moore (Feral Child), dok njezine značajne kazališne uloge uključuju Out of Spite, Not SpainThe Berlin Blues i Who Killed Snow White? Godine 2025. glumit će glavnu ulogu u dugometražnom filmu The Myth of the Real Man redateljice Lee Filipovski, koji se snima u Srbiji.

Kao redateljica, Cintija je vodila više od četrdeset produkcija, uključujući The Tilco StrikeThe Great ShadowTender NapalmThe Women i George Kaplan. U akademskom kontekstu, Cintija je od 1994. stalna profesorica na Školi za izvedbene umjetnosti Sveučilišta u Torontu (Toronto Metropolitan University), gdje je od 2004. do 2019. godine bila i voditeljica glumačkog programa. Međunarodno je priznata edukatorica i istraživačica glumačke metode Michaela Chekhova, a njezina knjiga The Rhythm of Space and the Sound of Time smatra se ključnim doprinosom u području glumačke pedagogije.

Uz izvedbene umjetnosti, Cintija se od mladosti bavi i slikarstvom. Studirala je kod akademske slikarice Nade Sesar Raffay te četiri godine na Art Students League of New York kod Garina Bakera, Sherry Camhy, Leonida Gervitza, Maxa Ginsburga, Michele Liebler, Dominique Medici, Rickyja Mujice, Karen O’Neal i Johna Varriana. Sudjelovala je i u dvjema radionicama Terra Magica Tatjane Krizmanić.

Ulaz slobodan.