Hrvatsko radno zakonodavstvo pred vratima je jedne od najvažnijih reformi u posljednjih nekoliko desetljeća. U trenutku kada se sredinom studenoga diljem Europe obilježava Dan jednakih plaća – koji simbolički upozorava na podatak da zaposlene žene u Europskoj uniji zbog otprilike 15 posto lošijih primanja od tog datuma pa do kraja godine praktički rade oko 45 dana besplatno – pokrenuti su konkretni koraci za smanjenje tog jaza.
Ministarstvo rada otvorilo je jednomjesečno javno savjetovanje o izmjenama Zakona o radu kojima se u domaći pravni sustav prenose nova europska pravila o transparentnosti plaća, osmišljena kako bi se neopravdane razlike u primanjima znatno lakše otkrile i uklonile.
Glavna novost u zakonu jest pravo radnika da doznaju kako se njihova primanja kreću u usporedbi s kolegicama i kolegama koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Izvještavanje o plaćama po veličini poduzeća i prijelazni rokovi
Kao ključni mehanizam nadzora uvodi se obveza izvještavanja o plaćama za sve poslodavce koji zapošljavaju 100 i više radnika. Zbog općeg kašnjenja u prenošenju direktive u većini članica EU-a, pomaknuti su i rokovi za primjenu, pa će tako prvi izvještaji u Hrvatskoj morati biti dostavljeni do 7. lipnja 2028. godine.
Pravila izvještavanja i dinamika prilagodbe podijeljeni su prema veličini tvrtki:
Poduzeća s 250 i više zaposlenih: Prvi izvještaj podnose do 7. lipnja 2028. godine, a nakon toga obvezna su izvještavati svake godine.
Tvrtke sa 150 do 249 zaposlenih: Prvi izvještaj također predaju do 7. lipnja 2028. godine, no njihova je obveza naknadno svake treće godine.
Tvrtke sa 100 do 149 zaposlenih: Imati će najviše vremena za pripremu te prvi izvještaj moraju dostaviti do 7. lipnja 2031. godine.
Ministarstvo rada planira prijedlog izmjena Zakona o radu uputiti u saborsku proceduru tijekom veljače, kako bi novi propis stupio na snagu u ožujku iduće godine. Predloženi tekst u javnom savjetovanju predviđa znatno blaže prijelazne rokove za poslodavce u odnosu na ranije radne verzije. Tako tvrtke dobivaju četiri mjeseca za usklađivanje internih pravilnika, pet mjeseci za ponudu izmijenjenih ugovora o radu te šest mjeseci za donošenje provedbenih pravilnika.
Uvođenje sustava NSTP od 750 tisuća eura
Za potrebe prikupljanja, obrade i omogućavanja izvještavanja o podacima koje dostavljaju poslodavci, Hrvatska osniva Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP). Razvoj i vođenje tog novog informacijskog sustava povjereni su Financijskoj agenciji (Fina), koja ga mora uspostaviti do kraja 2027. godine.
Osnivanje NSTP-a stajat će oko 750 tisuća eura, dok se njegovo godišnje održavanje procjenjuje na oko 150 tisuća eura. Procjenjuje se da bi u Hrvatskoj obvezom moglo biti obuhvaćeno oko 2400 tvrtki i poslodavaca sa 100 i više zaposlenih, iako točan broj u samome prijedlogu nije naveden. Pritom su poslodavci u javnom sektoru, koji podatke o plaćama već unose u Centralizirani obračun plaća (COP), oslobođeni obveze zasebnog slanja istih informacija kroz sustav NSTP.
Obveze za mala poduzeća i rok od 60 dana za odgovor radniku
Iako je većina zaposlenih u Hrvatskoj radno angažirana u malim i srednjim poduzećima s manje od 100 radnika – koja su izuzeta od obveznog podnošenja redovitih izvještaja, uz mogućnost da to čine dobrovoljno – pravila o transparentnosti odnose se i na njih. Naime, svaka tvrtka, bez obzira na veličinu, bit će dužna odgovoriti na zahtjev radnika koji traži informaciju o svojoj plaći u usporedbi s primanjima radnika na usporedivim radnim mjestima. Poslodavac će odgovor morati dostaviti najkasnije u roku od 60 dana.
Posebno velika novost u usporedbi primanja jest u tome što se neće analizirati isključivo prosječne neto plaće, nego i svi pripadajući dodaci, bonusi te ostale isplate. Sama vrijednost rada procjenjivat će se prema obuhvatnim kriterijima kao što su vještine, napor, razina odgovornosti i uvjeti rada. To znači da se usporedba neće ograničavati samo na radnike na identičnim pozicijama, poput skladištara u različitim pogonima ili tajnica, nego će obuhvaćati sve radnike na radnim mjestima koja uključuju poslove jednake vrijednosti.
