Uz temperature koje se iz dana u dan penju iznad 30 stupnjeva, klima-uređaji u brojnim kućanstvima rade gotovo bez prestanka. Mnogi ih pritom gase iz straha od visokog računa za struju, no koliko nas zapravo košta jedan sat hlađenja? Računica pokazuje da je iznos često manji nego što se misli.
Za vrijeme dugotrajnih ljetnih vrućina klima-uređaj mnogima više nije stvar komfora, već gotovo nužnost. Ipak, kada uređaj radi osam, deset ili više sati dnevno, sasvim je razumljivo pitanje koliko će se to na kraju mjeseca vidjeti na računu za električnu energiju.
Prema trenutačno važećim cijenama, koje su Vladinom uredbom ograničene do 30. rujna, cijena same radne energije za kućanstva na jednotarifnom modelu iznosi 0,091324 eura po kilovatsatu. Kada se tome pribroje troškovi mreže, naknada za obnovljive izvore energije i PDV, dodatni potrošeni kilovatsat kućanstvo na Plavom tarifnom modelu stoji približno 0,177 eura, odnosno nešto manje od 18 centi.
Koliko onda košta klima?
To prije svega ovisi o tome koliko električne energije uređaj u određenom trenutku povlači iz mreže. Važno je pritom razlikovati rashladnu snagu klime od njezine električne potrošnje. Klima koja se, primjerice, deklarira kao uređaj rashladne snage 3,5 kW ne troši neprekidno 3,5 kW električne energije.
Kod modernih inverter klima potrošnja se stalno mijenja. Kada jako zagrijanu prostoriju treba brzo rashladiti, kompresor radi snažnije i potrošnja raste. Nakon što prostor dosegne zadanu temperaturu, uređaj smanjuje snagu i može trošiti znatno manje.
Ako za jednostavnu računicu uzmemo tri prosječne razine potrošnje, dobivamo:
- 500 W – oko 9 centi po satu
- 800 W – oko 14 centi po satu
- 1.000 W (1 kW) – oko 18 centi po satu
To znači da klima koja tijekom osam sati rada u prosjeku troši 500 W potroši oko 4 kWh električne energije, odnosno oko 71 cent dnevno.
Ako je prosjek 800 W, osam sati hlađenja koštalo bi oko 1,13 eura dnevno, dok bi pri prosječnoj potrošnji od jednog kilovata trošak iznosio oko 1,42 eura dnevno.
A koliko je to mjesečno?
Ako bi klima baš svakoga dana tijekom mjeseca radila po osam sati, okvirna računica izgleda ovako:
| Prosječna potrošnja klime | 8 sati dnevno | 30 dana |
|---|---|---|
| 500 W | oko 0,71 € | oko 21 € |
| 800 W | oko 1,13 € | oko 34 € |
| 1.000 W | oko 1,42 € | oko 43 € |
Stvarna potrošnja moderne inverter klime, međutim, nije jednaka svakoga sata. Upravo je to jedna od njezinih glavnih prednosti – nakon što postigne željenu temperaturu, kompresor ne mora stalno raditi punom snagom.
Zbog toga klima koja je uključena deset sati ne mora trošiti deset puta svoju nazivnu satnu potrošnju. Na konačan rezultat utječu vanjska temperatura, izolacija kuće ili stana, veličina prostorije, izloženost suncu, zadana temperatura te učinkovitost samog uređaja.
Ne mora biti jeftinije stalno gasiti klimu
Često gašenje uređaja čim se prostor ohladi također nije nužno najbolji način štednje. Ako se prostor ponovno snažno zagrije, klima nakon ponovnog uključivanja mora raditi većom snagom kako bi ponovno spustila temperaturu.
Kod inverter uređaja smislenije je održavati razumnu i ugodnu temperaturu nego prostor rashladiti vrlo nisko, ugasiti uređaj i zatim cijeli postupak ponavljati.
Razlika između vanjske i unutarnje temperature također ne bi trebala biti pretjerana. Svaki dodatni stupanj kojim pokušavamo rashladiti prostor znači i dodatni posao za klima-uređaj.
Noću je struja još jeftinija
Kućanstva koja koriste Bijeli, odnosno dvotarifni model, imaju dodatnu mogućnost uštede. Za vrijeme ljetnog računanja vremena viša tarifa traje od 8 do 22 sata, a niža od 22 do 8 sati.
Kada se uračunaju energija, mrežarina, OIE naknada i PDV, dodatni kilovatsat tijekom niže tarife stoji približno 10 centi. Tako bi klima koja tijekom noći prosječno troši 500 W električne energije radila za otprilike pet centi na sat.
Naravno, sve navedene brojke predstavljaju okvirni izračun. Konačan trošak ovisit će o tarifnom modelu, stvarnoj potrošnji uređaja i ukupnoj potrošnji kućanstva.
No računica ipak pokazuje da korištenje moderne inverter klime nije nužno onoliko skupo koliko se ponekad pretpostavlja. Čak i uređaj koji tijekom velikih vrućina radi svakoga dana može povećati mjesečni račun za nekoliko desetaka eura, a ne nužno za stotine.
