Antonia Vodanović povjesničarka je umjetnosti koja stiže iz Podgore, malenog mjesta pored Makarske. Završila je studij povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru, a na diplomskom studiju se opredijelila za konzervatorski i muzejsko-galerijski smjer. Vodanović je nova kustosica Galerije Galženica koja je u proteklih četrdeset godina promijenila samo dva kustosa – Radovana Vukovića koji je na toj poziciji bio od 1980. pa do 2000. godine te Klaudia Štefančića koji je Galeriju napustio prošle godine. Vodanović za Galeriju Galženica ima velike planove, a nama je ispričala malo o sebi, ali i idejama koje će, nadamo se, uspjeti realizirati.
Treća kustosica Galerije Galženica
Iskustvo je stjecala u Gradskom muzeju Makarska te galeriji Oris Kuće arhitekture, a krajem prošle godine stigla je i u Veliku Goricu. “Maštala sam da ću biti ili konzervatorica koja će brinuti o graditeljskom nasljeđu ili znanstvenica koja će se baviti kulturnom baštinom 15. – 18. stoljeća. Nakon studija sam radila kao kustosica pripravnica u Gradskom muzeju Makarska gdje sam se najviše bavila istraživanjem ladanjske arhitekture 18. stoljeća, a kao nezavisna istraživačica sudjelovala sam na desetak međunarodnih znanstvenih skupova gdje sam prezentirala rezultate interdisciplinarnih istraživanja na simpozijima u organizaciji Instituta za arheologiju, Instituta na etnologiju i folkloristiku, Instituta za povijest umjetnosti, Sveučilišta u Durhamu u Ujedinjenom Kraljevstvu te drugim sveučilištima i tako dalje.”
Kako navodi, prvotna želja joj je bila ostati u Dalmaciji, no ipak se preselila u Zagreb gdje je zadnje dvije godine provela u galeriji Oris Kuće arhitekture, radeći prvo kao asistentica, a zatim i kao voditeljica galerije, gdje je bila zadužena za organizaciju izložbi, predavanja, konferencija i drugih aktivnosti iz područja arhitekture, kulture i umjetnosti.
Maštala sam da ću biti ili konzervatorica koja će brinuti o graditeljskom nasljeđu ili znanstvenica koja će se baviti kulturnom baštinom 15. – 18. stoljeća
Vodanović je na novoj poziciji kustosice Galerije Galženica naslijedila Klaudia Štefančića koji je na toj poziciji bio dvadeset godina.
“Istovremeno osjećam veliku zahvalnost na pruženoj prilici, ali i veliku odgovornost budući da Galerija Galženica zahtjeva svojevrsni ”makeover” kako bi se više približila lokalnoj velikogoričkoj publici. Potresi, epidemiološke mjere te smanjena sredstva za rad s kojima se bore i druge kulturne ustanove u Hrvatskoj svakako nisu olakšavajući faktor. Međutim, to je problem na jednoj puno široj regionalnoj i nacionalnoj razini i sad treba nastojati iz te situacije izvući maksimum. Svakako će biti lakše raditi i stvarati nove programe kada stvari ponovo dođu u ”normalno stanje” i kada se pred kulturne djelatnike ne budu stavljale prepreke u smislu ograničenja broja posjetitelja i (ne)mogućnosti izvođenja određenih programa”
Potrebno je poraditi na razvijanju programa
Govori nam i kako je u Galeriji naišla na velik potencijal koji je ista stekla tijekom svog četrdesetogodišnjeg rada. Velik ugled nastao je zahvaljujući brojnim renomiranim umjetnicima koji su tu izlagali. ”
“Srce galerije ne čine samo umjetnici, već i njena publika. Potrebno je poraditi na razvijanju programa koji će privlačiti posebice lokalnu publiku, dinamizirati program brojnim aktivnostima, poraditi na vidljivosti galerije, posebice u lokalnom kontekstu, poboljšati oglašavanje te stvoriti jedno ugodno mjesto na koje će se posjetitelji uvijek rado vraćati.”
Upravo iz tog razloga, Vodanović ima velike planove za Galeriju Galženica, a prva na redu je skupna izložba ”Nova normalnost: prostori svakodnevnice” šestero autora koja je otvorena ovog petka. “S ovom izložbom smo se uključili u popularnu manifestaciju Noć muzeja s ciljem popularizacije galerije među lokalnom velikogoričkom publikom. U toku godine imat ćemo samostalnu izložbu dvojice mladih, ali već dobro afirmiranih fotografa čiji je rad već prepoznat u nacionalnim okvirima, a to su Bojan Mrđenović i Denis Butorac. Svoj rad u galeriji će predstaviti i Nevenka Arbanas, renomirana hrvatska grafičarka. Koncem godine planiramo izložbu o modernoj arhitekturi Velike Gorice. Uz svaku izložbu nastojimo planirati i popratne događaje, u onoj mjeru koja to bude dozvoljavao naš budžet, ali i epidemiološke mjere te potencijalne zabrane održavanja određenih vrsti programskih aktivnosti.”
Antonia Vodanović inače je i predsjednica Udruge Kačić iz Makarske koju je s još dvoje kolega osnovala početkom 2018. godine. Trenutačno okupljaju mlade magistre, doktorande i doktore znanosti iz područja arheologije, povijesti umjetnosti, povijesti, arhitekture te konzervacije.
“Kao predsjednica sam zadužena za pravno, administrativno i financijsko poslovanje udruge, kao i za koordinaciju aktivnosti naših članova. Udruga je osnovana s ciljem interdisciplinarnog istraživanja, dokumentiranja, promicanja i zaštite kulturne baštine Makarskog primorja te se bavi organiziranjem predavanja, tribina, okruglih stolova, radionica za djecu i odrasle, izložbi te brojnih drugih aktivnosti. Dosta smo aktivni na području zaštite modernističke arhitektonske baštine 2. polovice 20. stoljeća, što je relativno nova praksa u konzervatorskoj struci. Neke od tema kojima se bavimo i kritički im pristupamo su i nekontrolirana te neplanska izgradnja, loši urbanistički planovi, prekomjerna apartmanizacija i betonizacija obale, što dovodi do pada kvalitete života na tim područjima.
Udruga je osnovana s ciljem interdisciplinarnog istraživanja, dokumentiranja, promicanja i zaštite kulturne baštine Makarskog primorja
Slijedom toga ”nagrizaju” se stare gradske i ruralne jezgre te gubi autentičnost starih dalmatinskih naselja od kojih neka imaju konzervatorsku zaštitu. Ono čime se bavimo prepoznale su druge strukovne udruge i organizacije pa smo tako u 2020. primjerice bili partneri na projektu ”U iščekivanju urbanizma”, u organizaciji arhitekata i urbanista iz neformalne inicijative GradOdrasta, u kojoj su sudjelovali i Društvo arhitekata Splita i Društvo arhitekata Šibenika. Također, u rujnu prošle godine sudjelovali smo u snimanju dugometražnog dokumentarnog filma o arhitektu Anti Rožiću, u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata i HRT-a, koji će se emitirati koncem ove godine.”
Otvorenost za suradnje na zagrebačkom području
Udruga, premda je iz Makarske ima aktivnosti i na području Zagreba. “Iste godine kada smo osnovali udrugu sam se preselila u Zagreb, tako da je zapravo posljednje 3 godine vodim odavde. U Oris Kući arhitekture u Zagrebu, smo već 2019. godine organizirali retrospektivnu izložbu renomiranog i nagrađivanog hrvatskog arhitekta Ante Rožića, dobitnika dviju nagrada za životno djelo, koji je 60-ih i 70-ih godina na Makarskom primorju projektirao brojne zgrade javne, turističke i sakralne namjene. Ta suradnja je bila logičan slijed jer je zapravo časopis Oris posvetio više članaka projektima Ante Rožića na Makarskoj rivijeri te skrenuo pažnju i na neke njegove manje poznate projekte. Kao velika zaljubljenica u svoj kraj, nastojim ga promovirati gdje stignem, stoga sam otvorena za neke nove suradnje na zagrebačkom području, i drugdje, ako za to bude prilike i vremena.”
Kao nova kustosica Galerije Galženica, Antonia Vodanović tek se susreće s našom lokalnom publikom te smo je morali pitati koje je njeno razmišljanje.
“Kad je u pitanja suvremena umjetnost tu treba reći da je zagrebačka publika ipak bitno drugačija od velikogoričke, odnosno sklonija je odlascima u muzeje i galerije u svoje slobodno vrijeme. Tu treba uzeti u obzir i da se u zagrebačku suvremeno-umjetničku scenu daleko više ulaže, i financijski i infrastrukturno, da Zagreb ipak ima popularne nacionalne muzeje, desetke specijaliziranih galerija za različite oblike medijskog izražavanja, da imaju daleko više zaposlenih muzejskih pedagoga i kustosa, i da se publika odgaja od malih nogu, što je izuzetno bitno za stvaranje kulturnih navika.”
Vodanović inače prati ono što se događa na području suvremene arhitekture, dizajna i fotografije, a u zadnje vrijeme je više privlači i domaća ilustratorska scena koja je izuzetno zanimljiva.
