Na Veleučilištu Velika Gorica danas je održano predstavljanje projekta LoRIS – Lokalna otpornost na klimatske rizike: Primijenjena rješenja i Simulacijski centar za krizne situacije.
Projekt zajednički provode Veleučilište Velika Gorica i Grad Velika Gorica s ciljem jačanja otpornosti lokalne zajednice na klimatske promjene kroz razvoj konkretnih mjera prilagodbe i sustava upravljanja rizicima od katastrofa.
Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica, istaknula je važnost projekta za akademsku i lokalnu zajednicu: ”Sam naziv projekta upućuje na stratešku važnost koju ovaj projekt ima za grad Veliku Goricu i za lokalnu zajednicu, posebno kroz jačanje otpornosti na klimatske rizike, a svjesni smo danas koliko su klimatski rizici generatori svih ovih kriznih situacija s kojima se susrećemo. Također, ovaj projekt ima stratešku važnost za Veleučilište jer pridonosi jačanju naših istraživačkih i nastavnih kapaciteta. Isto tako donosi novu dodanu vrijednost našim studentima, posebno studentima studija upravljanja u kriznim uvjetima i kriznog menadžmenta, jer će omogućiti još bolje povezivanje teorijskih znanja i praktičnih iskustava u budućem simulacijskom centru.”
Voditeljica projekta Sanja Kalambura detaljnije je objasnila ciljeve te najavila konkretne korake na području grada. “Ovo je zajednička suradnja Veleučilišta Velika Gorica i Grada Velike Gorice koja zapravo ima za cilj na neki način smanjiti utjecaje klimatskih promjena na lokalnu zajednicu. Svi smo svjedoci vremenskih nepogoda koje se događaju, a s druge strane, dugoročno gledano, ovaj cijeli projekt predstavlja trajnu vrijednost kroz izgradnju samog simulacijskog centra. Nadležno tijelo koje će nas pratiti je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, a cilj samog poziva bila su primijenjena istraživanja u području klimatskih promjena s naglaskom na jačanje otpornosti lokalne zajednice. Shvatili smo da su zapravo klimatske promjene pokretači novih kriza koje se već danas događaju. Ne možemo promijeniti svijet, ali možemo pomoći da lokalna zajednica bude otpornija. Plan je mapirati, odnosno odrediti točke koje su u Gorici klimatski najugroženije te kroz trajanje projekta i kasnije definirati kako će taj projekt donijeti dobrobiti gradu. Jedna od aktivnosti bit će i sadnja drveća, gdje smo kroz projekt predvidjeli nabavu 200 stabala, što će odraditi Grad u suradnji s nama, kao i provedbu anketnog istraživanja koje će mapirati kritične točke.”
Igor Milić, voditelj stručnog tima za potporu i simulacije, predstavio je tehnički aspekt budućeg Simulacijskog centra koji će se nalaziti na Veleučilištu. ”Veleučilište Velika Gorica kao jedan od svojih strateških ciljeva postavilo je upravo uspostavu simulacijskog centra za krizne situacije u civilnom sektoru upravljanja krizama, kakav ne postoji u ovom dijelu Europe. Potporu u ovom projektu dali su nam MUP, Hrvatska vatrogasna zajednica, HGSS, Hrvatski Crveni križ i Hrvatska platforma županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa. Cilj je da jednu veliku učionicu kompletno prenamijenimo u moderan operativni centar s naprednom tehnikom, hardverom i velikim monitorima. Napravit ćemo poseban programski paket baziran na umjetnoj inteligenciji kako bismo unutar njega izradili digitalni blizanac grada Velike Gorice. Tako ćemo moći simulirati krizne situacije koje su realno moguće na ovom području, poput potresa, poplava, ekstremnih temperatura, epidemija ili nesreća s opasnim tvarima. Centar ima za cilj omogućiti proces cjeloživotnog obrazovanja kroz edukacije i vježbe, kako našim studentima, tako i donositeljima odluka u gradu, županiji i državi koji sudjeluju u sustavu civilne zaštite. Ako se dogodi neki razoran potres, ovaj prostor može služiti i za stvarni rad stožera civilne zaštite kako bi imali cjelinu na jednom mjestu. Nabavit ćemo i dva simulatora za bespilotne sustave te naočale za virtualnu stvarnost kako bismo nove tehnologije stavili u funkciju kriznog menadžmenta.”
Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 572.284,47 eura, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj čine 486.441,79 eura, odnosno 85 posto iznosa. Projekt je započeo 1. veljače 2026. godine i trajat će 36 mjeseci, do 31. siječnja 2029. godine.
