Home Gospodarstvo FOTO I ove godine na Odranskom polju kosilo se za kosce

FOTO I ove godine na Odranskom polju kosilo se za kosce

PODIJELITE

Ove subote u mjestu Selce u Općini Orle održano je deveto natjecanje u košnji zaraslih livada na Odranskom polju. Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji “Kosci za kosce” kojom se želi ukazati na važnost očuvanja prirodnih staništa ptice kosac.

Kosilo se isključivo ručnom kosom. Najviše umijeća i znanja u čistoći otkosa, brzini i vještini košnje u ženskoj kategoriji pokazala je Milica Grgac, a u muškoj kategoriji Josip Margušić. Kako su oni to radili ocjenjivao je peterostruki pobjednik ove manifestacije koji je dao savjet kako se pripremiti za ovo natjecanje.– Bio sam pet godina uzastopce prvak ovog natjecanja. Dali su mi titulu sudca i glavni sam u odlukama tko će osvojiti koje mjesto. Ja sam zadovoljan time, drago mi je da sam dobio tu titulu. Ocjenjuje se start, brušenje kose, stil košnje, čisti otkos, slaganje reda na kraju otkosa. Brzina nije bitna, jer vi možete doći dvije minute iza natjecatelja koji je “pretrčao” i biti bolji od njega 70 posto. Za pobjedu je važan svakodnevni trening – košnja ručnom kosom jer donosi kvalitetu košnje – ispričao je Ivan Margušić iz sela Mahovo iz Sisačko-moslavačke županije.Ova manifestacija poslužila je i kao svojevrsna edukacija kada kositi travu s obzirom na to da se kosci gnijezde u srpnju, a najpogodniji travnjaci su im je upravo ovi zbog dovoljne količine vlage. Bitno je i kako kositi travu jer je minimalna visina trave koja je potrebna ptici kosac za gniježđenje 30 centimetara.– Da na ovim livadama košanicama nema ljudi i stoke, ne bi bilo niti livada niti pašnjaka. Sve bi bila šuma pa tako i manja biološka raznolikost. Drastičan pad broja ptica kosac koja se gnijezdi na ovim područjima uzrokovan je napuštanjem sela – deruralizacijom. Stoga je naš zadatak kroz ovaj tradicijski kulturni prikaz i druženje te približavanje s lokalnim stanovništvom osvijestiti javnost i institucije da je izuzetno važno olakšati život ovdje na selu kako bi opstalo selo jer zaštita prirode u ovom dijelu je direktno povezana s tradicijskom načinom života i stočarenja – objasnila je Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten, organizatora manifestacije. Ptica kosac proglašena je jednom od najugroženijih ptica Europe, a specifična je po tome da se gnijezdi na livadama uz vlažna staništa. Upravo je kosac jedna od ciljnih vrsta očuvanja zbog kojih je područje Turopolja i Odranskog polja proglašeno dijelom europske ekološke mreže Natura 2000. – Bilježimo drastičan pad u posljednjih dvadeset godina, no u posljednje tri godine imamo stabilan broj kosaca u ovom dijelu Odranskog polja u Zagrebačkoj županiji, a to je 45. No, ako obiđemo ova staništa, možemo vidjeti da je sve više nekadašnjih travnjaka u zaraštanju, a zabilježeno je i širenje invazivnih vrsta, osobito amorfe, a ako tako ostane broj kosaca u budućnosti će pasti – upozorila je Glasnović. “Kosci za kosce” od samog početka podržava KUD Veleševec. Ovo im je prilika da sve mlade nauče kositi. – Danas uglavnom imamo radne nošnje kakve su naše bake i prabake nosile kada su radile u vrtu i u polju. Imamo alata, malo pjevamo, sviramo i to je neki noviji način košnje – ispričala nam je Nevenka Vučin, predsjednica KUD-a Veleševec.Da je ova manifestacija važna i za razvoj gospodarstva naglasio je Vlado Horina, vijećnik Županijske skupštine. – Županija nastoji, koliko god je to moguće, ići prema ravnomjernom razvoju svih njenih dijelova, posebno ovih slabije razvijenih, a Posavina u svakom slučaju to jest. Važno za ovaj dio Županije je da se napravi i uredi Selečki most i kako stvari stoje, uz dobru volju i sredstva europskih fondova, neke stvari se mogu pomaknuti, ide polako, ali rezultat je vidljiv – rekao je.Drveni most na rijeci Odri već sedam godina nije u uporabi te otežava svakodnevni život lokalnom stanovništvu. – Nažalost taj most i rijeka Odra koji su spajali ljude, sada razdvajaju. Na nama je da se ruralnim prostorima, u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, da na značenju, omogući lakši život, a time će se očuvati i staništa – zaključila je Glasnović.