Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije obilježava danas Nacionalni dan hitne medicinske službe javnozdravstvenim akcijama u svim gradovima županije pa tako i u Velikoj Gorici. Cilj ove manifestacije je promicanje važnosti pravovremene hitne skrbi, predstavljanje svakodnevnog rada djelatnika hitne pomoći te jačanje suradnje s lokalnom zajednicom.
U Velikoj Gorici program se provodio u Domu zdravlja, a građani još do 13 sati mogu besplatno izmjeriti krvni tlak, razinu šećera u krvi te lipida, ali i izravno razgovarati s liječnicima o zdravlju i postupcima u hitnim situacijama.
Podršku djelatnicima pružio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. „Želimo reći hvala svim djelatnicima i čestitati im njihov dan i u ime cijele zajednice istaknuti važnost njihovog posla i djelovanja. Kada nam je najpotrebnije oni su nam najbitniji. Njihova stručnost i entuzijazam su spasili toliko života na području našeg grada. Želimo im što manje intervencija i što više uspjeha u privatnom i poslovnom životu. Grad Velika Gorica davat će uvijek punu podršku svim hitnim službama koje rade na dobrobit na naših sugrađana“, izjavio je Ačkar.
Voditelj velikogoričke Hitne pomoći, Siniša Golub, koji je s ponosom na današnji dan proslave nosio turopoljsku podgutnicu, upozorio je na ozbiljne izazove s kojima se susreću u radu. „Voljeli bismo da je bolje stanje, da su vozila novija i udobnija. Opremu imamo svu. U usporedbi s prošlom godinom je negativna stvar što naše zanimanje više nije tako atraktivno zbog pritiska i same prirode posla, stoga smo izgubili mnogo djelatnika koji odlaze u privatni sektor i njih nam je teško nadoknaditi. Radimo s onime s čime imamo.
Voljeli bismo da je rješavanje tog problema zastupljeno na višoj razini i da se mlade ljude motivira da im bude zanimljiv jednog dana i posao u hitnoj pomoći. Za to je, između ostalog, bitan befeneficirani radni staž te naknade i olakšice koje zaslužuju sve hitne službe, tako vjerujem i hitna pomoć“, rekao je Golub. Istaknuo je kako godišnje prevezu preko 13.000 ljudi do bolnica, obave oko 8.000 intervencija na terenu te prime oko 5.000 ljudi u ambulanti, uz napomenu da im je razumijevanje građana ključno.
Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, naglasio je važnost ulaganja u opremu. „Zahvaljujem im na iznimnom doprinosu, profesionalnosti i požrtvovnosti te na činjenici da su uvijek na raspolaganju našim sugrađanima kada im je pomoć najpotrebnija. Zagrebačka županija njeguje izvrsnu suradnju sa Zavodom, što potvrđuju i javnozdravstvene aktivnosti koje provodimo u svih devet gradova. Svjesni smo važnosti redovitog obnavljanja voznog parka kako bi naši timovi imali sigurna i vrhunski opremljena vozila. Upravo zato smo u proračunu za ovu godinu osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti 11 vozila“, poručio je Kolarec.
Pročelnica Ksenija Čuljak pojasnila je specifičnost županijskog sustava. „Isplašavaju mnoga života. Živote zahvaljujem se na njihovom radu po životovnosti. A na nama na zdravstvenoj administraciji dajmo damo područku kroz nabavu i financijiranje zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega, vodimo jako računa o nabavi auta za hitnu medicinu, ali i za dijel izveza sanitet iz razloga što smo hitna na kotačima i nemamo svoje opće bolnice pa onda nemamo ni objedinjenog bolničkog prijema. Zavod trenutno raspolože sa gotovo preko sto ovih auta. Ove godine u proračunu je planjirano 16 auta, s tim da pet ide iz desintraliziranih sredstava, a ostalih 11 auta ide iz izvornih sredstava Zagrebačke županije“, navela je Čuljak.
Dodala je kako Zavod sudjeluje i u europskom projektu vrijednom dva milijuna eura u suradnji s Mostarom i Crnom Gorom. „Naš zavod je ostvario potporu u financiranju od 600 tisuća eura gdje će se nabaviti tri prekrasna kombi automobila koja će biti opremljena i respiratorima i informatičkom opremom. Bit će povezano sa prijevnom dojamnom jedinicom na terenu, tako i za cezihom. Mi smo tu da osiguramo novce, mislim da zavod radi stabilno i možda sve skupa nas pozvati na jedno razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Radi je vrlo stresan i odgovoran posao i moramo biti podeško o tome“, zaključila je Čuljak.
