Ona koja pomaže u teškim situacijama, pažljiva i obzirna, samo su neki od pridjeva koji opisuju sv. Barbaru kroz povijest. Sveta Barbara bila je kršćanska mučenica iz 3. stoljeća. Legenda govori da je bila zatočena u gdje su je zlostavljali te naposljetku odrubili glavu. Vjernici je zbog te njene priče najčešće zazivaju baš kada su opasne i teške situacije te kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja.
S današnjim blagdanom svete Barbare povezuje se i običaj stavljanja pšenice za rasti u tanjuriće dok se u našim krajevima to čini devet dana kasnije, na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije.
Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
U Velikoj Mlaki postoji Kapela sv. Barbare koju krasi oltar sv. Barbare iz 1679. godine. Ovo je najveća i najljepša drvena kapela u Turopolju, pa i u Hrvatskoj. Njezina gradnja započeta je 1642. godine, a nakon brojnih dogradnji tijekom stoljeća konačan oblik dobiva 1912. godine prigradnjom pristašeka ispred južnog ulaza. Građena je od tesanih hrastovih planjki vezanih nemškim vuglima. Pokrov je od šindre. U unutrašnjosti sve je oslikano, i tabulat i zidovi obloženi daskama. Uz očito barokom inspiriranih girlandi, buketa, vitica i slične ornamentike, na zidovima su prikazane i scene iz životopisa sv. Barbare i interesantan prikaz sv. Kümmernisse, bradate svetice na križu, vrlo rijedak u Hrvatskoj.
Oslikana unutrašnjost djelo je nepoznatih domaćih slikara i prezentira izraz narodne umjetnosti inspirirane barokom. Glavni oltar sv. Barbare potječe iz 17. stoljeća. Oltar je prijelaz iz ranijih srednjovjekovnih i renesansnih krilnih oltara prema trodijelnoj podjeli arhitektonski koncipiranoga retabla uobičajenog u baroku. Ima po dva krila na svakoj strani, od kojih su prednji pokretni. Kada se krila zatvore, prikazuju prizore iz Muke Kristove, a kada su otvorena, u sredini imamo oltarnu palu s prikazom sv. Barbare, a sa strana prizore iz njezina života. Crkva i njena unutrašnjost reprezentativni su primjerak turopoljske pučke graditeljske i slikarske baštine.
