Hrvatska danas, drugu nedjelju u svibnju, obilježava Majčin dan, praznik posvećen ženama koje su temelj obitelji i društva. Iako se ovaj datum u našim krajevima počeo snažnije obilježavati 1920-ih godina pod utjecajem katoličkih udruga, on se nadovezao na puno starije narodne običaje poput Materica, kada su djeca simbolično “vezala” majke tražeći otkupninu u slatkišima i voću.
Povijest modernog praznika veže se uz Amerikanku Annu Jarvis koja je početkom 20. stoljeća pokrenula inicijativu u spomen na svoju majku aktivisticu. Zanimljivo je da je Jarvis kasnije postala žestoka protivnica komercijalizacije ovog dana, smatrajući da bi on trebao biti iskren izraz ljubavi, a ne prilika za profit cvjetne industrije.
U Hrvatskoj se taj duh djelomično zadržao kroz školske priredbe i osobne geste, dok se u nekim regijama još uvijek čuva sjećanje na povijesne ličnosti poput Marije Jambrišak koja se borila za obrazovanje majki i žena.
Današnja statistička slika hrvatske majke bitno je drugačija nego prije nekoliko desetljeća. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, žene se na prvo dijete odlučuju sve kasnije, u prosjeku s gotovo 30 godina, dok je 1970-ih taj prosjek bio oko 22 godine. Unatoč izazovnim demografskim trendovima, posljednje dvije godine donose blagi optimizam za natalitetnu politiku s povremenim porastom broja rođenih beba u pojedinim regionalnim rodilištima, poput Siska i Čakovca.
Iako su hrvatske majke među radno najaktivnijima u Europskoj uniji, što često donosi dvostruki teret posla i kućanstva, novi zakonski okviri u 2025. i 2026. godini donijeli su značajno povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora.
Povećane naknade i jednokratne potpore za opremu novorođenčadi pokušaj su države da olakša svakodnevicu ženama koje balansiraju između karijere i obiteljskog života. Bez obzira na brojke i zakone, Majčin dan ostaje podsjetnik na nesebičnu snagu i ljubav koja generacijama oblikuje naše društvo.
