Ovaj ponedjeljak, 19. siječnja, u kalendaru je označen kao najdepresivniji dan u godini, poznatiji pod nazivom “Blue Monday”. Iako se ne radi o znanstveno priznatom medicinskom fenomenu, treći ponedjeljak u siječnju postao je globalni simbol za razdoblje u kojem se spaja niz čimbenika koji negativno utječu na raspoloženje stanovništva.
Koncept “Plavog ponedjeljka” prvi je put predstavio velški psiholog Cliff Arnall, koji je putem specifične jednadžbe pokušao izračunati dan kada se ljudi osjećaju najlošije. Njegova formula obuhvaća sumorno zimsko vrijeme, razinu zaduženosti nakon blagdanske potrošnje te vrijeme koje je proteklo od Božića. Osim toga, treći tjedan u siječnju obično je trenutak kada motivacija za novogodišnje odluke počinje naglo opadati, što kod mnogih izaziva osjećaj neuspjeha.
Stručnjaci ističu da, iako je termin prvotno nastao u marketinške svrhe, on pogađa srž onoga što psihologija prepoznaje kao post-blagdanska melankolija. Manjak sunčeve svjetlosti u siječnju dodatno pogoršava stanje, jer niska razina serotonina i poremećaj melatonina mogu dovesti do sezonskog afektivnog poremećaja. Kako je vidljivo, i danas je u Hrvatskoj sivo nebo, a to nas i čeka u ostatku dana (i tjedna) što će svakako doprinijeti lošem osjećaju.
Psiholozi naglašavaju kako siječanj donosi povratak u rutinu koja se nakon blagdanskog blještavila može činiti monotonom. Osjećaj izolacije, niska razina energije i pritisak da se u novoj godini postignu veliki ciljevi stvaraju emocionalno opterećenje. Umjesto ignoriranja takvih osjećaja, struka savjetuje osvještavanje trenutačnog stanja i razumijevanje da je povremeni pad energije prirodan dio godišnjeg ciklusa.
Kako si pomoći: Savjeti psihologa
Stručnjaci za mentalno zdravlje preporučuju nekoliko provjerenih metoda za ublažavanje simptoma siječanjske melankolije i podizanje općeg raspoloženja:
Boravak na dnevnom svjetlu: Čak i kratka šetnja na otvorenom tijekom dana može značajno utjecati na proizvodnju serotonina i regulaciju bioritma, što pomaže u borbi protiv lošeg raspoloženja.
Postavljanje realnih ciljeva: Umjesto radikalnih novogodišnjih odluka, psiholozi savjetuju uvođenje malih, ostvarivih promjena koje ne stvaraju osjećaj pritiska i neuspjeha.
Tjelesna aktivnost: Redovita tjelovježba potiče lučenje endorfina, prirodnog hormona sreće, koji izravno smanjuje razinu stresa i tjeskobe.
Povezivanje s bliskim osobama: Socijalna podrška ključna je za mentalno zdravlje. Razgovor s prijateljima ili članovima obitelji o vlastitim osjećajima može smanjiti osjećaj izoliranosti.
Uravnotežena prehrana i san: Kvalitetan odmor i izbjegavanje teške, prerađene hrane pomažu tijelu da održi stabilnu razinu energije i otpornost na stres.
Tehnike opuštanja: Vježbe disanja, meditacija ili jednostavno posvećivanje vremena hobiju koji vas ispunjava mogu pomoći u smirivanju uma i smanjenju negativnih misli.
Ako se osjećate loše, a to stanje ne prolazi nakon ovih “trikova” razgovarajte s nekim o svojim osjećajima, emocijama i stanju. Ukoliko nemate osobu s kojom biste to mogli podijeliti, obratite se stručnim službama i zatražite pomoć, to nije sramota. Loše mentalno zdravlje jednako je kao da i imate bol u trbuhu – nakon nekog vremena biste potražili pomoć, nemojte da vas stigme i sram odvrate od traženja psihološke pomoći. Više brojeva, kontakata i vodič za hitnu psihološku pomoć možete pronaći OVDJE.
