Danas, 16. srpnja, u Hrvatskoj se popularno obilježava Dan biciklista. Iako je riječ o ekološki najprihvatljivijem i iznimno zdravom obliku kretanja, nova analiza podataka iz javno dostupnih izvora pokazuje da se bicikl u našoj zemlji zapravo vozi znatno manje i rjeđe u odnosu na ostatak Europe.
Koliko Hrvata vozi bicikl?
Podaci hrvatskih nacionalnih mjerenja i platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr daju kompletan uvid u biciklističke navike hrvatskih građana. Ti podaci otkrivaju da se biciklom u Hrvatskoj obavlja tek pet posto svih putovanja.
Eurobarometrova anketa bilježi tek neznatno višu brojku od šest posto redovitih biciklista, što je u oba slučaja niže od prosjeka Europske unije koji iznosi osam posto. Na toj se ljestvici Hrvatska nalazi bliže dnu, u društvu Francuske s četiri posto, dok susjedna Slovenija bilježi devet, a Mađarska čak 22 posto.
Ipak, 22 posto hrvatskih ispitanika izjavljuje da vozi bicikl barem jednom tjedno, što je vrlo blizu prosjeku Europske unije od 23,6 posto. Popis najpretraživanijih modela bicikala pokazuje da Hrvati ovo prijevozno sredstvo doživljavaju prvenstveno kao rekreaciju. Online pretrage se jasno dijele na pristupačne gradske bicikle u rasponu od 176 do 269 eura i znatno skuplje brdske, trekking i cestovne modele poznatih brendova u rasponu od 549 do 1.599 eura.
Biciklističke staze u Velikoj Gorici i novi projekti
Kada je riječ o lokalnoj prometnoj slici, Velika Gorica se profilira kao sredina s relativno izgrađenom biciklističkom infrastrukturom. Prema službenim podacima, na goričkom je području izgrađeno više od 51 kilometra biciklističkih staza koje se protežu uz glavne gradske ceste, obilaznice te u smjerovima prema okolnim naseljima.
Među novijim investicijama ističu se uređene pješačko-biciklističke dionice s javnom rasvjetom, poput staze između Velike Gorice i Velike Mlake u dužini od 2,8 kilometara te staze prema Starom Čiču duge 3,1 kilometar.
Biciklistima na goričkom području na raspolaganju su i brojne cikloturističke rute koje povezuju urbanu zonu s prirodnim i kulturnim ljepotama Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica.
One uključuju i zahtjevnije šumske te cestovne rute prema lokacijama kao što su one kroz Vukomeričke gorice, ali i uređene staze unutar same urbane zone grada koje spajaju sportske sadržaje poput goričke pump-track staze. Ujedno, u tijeku su i novi projekti poput koridora „PAUK u VG“ s proračunom većim od milijun eura, koji je usmjeren na daljnji razvoj zelene infrastrukture i održive mobilnosti na širem gradskom području.
Regionalne razlike: Kontinent prednjači pred Jadranom
Podaci o trendovima postaju još izraženiji kada se razdvoje po regijama. Tako stanovnici kontinentalne Hrvatske putuju biciklom čak 65 posto češće nego stanovnici jadranske Hrvatske, gdje se tek dva posto svih putovanja obavlja na dva kotača. Apsolutni šampion biciklizma u zemlji je grad Varaždin s udjelom biciklističkih putovanja od čak 26 posto.
Sigurnost biciklista u prometu i dalje je velik izazov
Pitanje infrastrukture ključno je i za rješavanje zabrinjavajućih sigurnosnih podataka na nacionalnoj razini. Biciklisti su u Hrvatskoj činili 13 posto svih teško stradalih u prometnim nesrećama u razdoblju od 2010. do 2019. godine, a zemlja bilježi 28 posto više poginulih biciklista po milijun stanovnika od prosjeka Europske unije.
Čak 83 posto teških nesreća koje su uzrokovali sami vozači bicikala dogodilo se jer nisu nosili zaštitnu kacigu, a otprilike svaki četvrti među njima bio je mlađi od 25 godina. S druge strane, čak 80 posto poginulih biciklista starije je od 50 godina, a oko 70 posto svih stradavanja bilježi se upravo u urbanim sredinama.
Nacionalni plan za razdoblje od 2023. do 2027. godine predviđa ulaganje od 166,7 milijuna eura za izgradnju više od 850 kilometara nove infrastrukture, o čemu će, uz lokalne projekte poput goričkih, ovisiti hoće li vožnja biciklom u Hrvatskoj postati sigurna svakodnevna navika ili će ostati tek vikend rekreacija.
