Home CRTICE IZ POVIJESTI CRTICE IZ POVIJESTI Povelja o osnivanju Velikogoričkog ceha iz 19. stoljeća

CRTICE IZ POVIJESTI Povelja o osnivanju Velikogoričkog ceha iz 19. stoljeća

Najveći utjecaj na razvoj obrtništva u Velikoj Gorici i Turopolju imali su sajmovi

PODIJELITE
Fotografija: Privilegij – Povelja o osnivanju Velikogoričkog ceha, 1846., pergamena, papir, pliš, mesing, željezo; 50 x 30 cm; vlasnik/imatelj: Muzej Turopolja

Velika Gorica i Turopolje imaju bogatu obrtničku tradiciju koja seže daleko u prošlost i ima veliki utjecaj na razvoj cijelog kraja. Kako su Turopoljci živjeli u velikim obiteljskim zadrugama, unutar tih zadruga samostalno su izrađivali sve predmete potrebne za život.

Vremenom su se određena sela specijalizirala za neke obrte pa su na primjer Poljanci bili poznati kao paliri-tesari, Kučani su izrađivali hrastove škrinje, Mraclinci su bili kožari, Buševčani pečenjari i pekari, a u Cvetković Brdu radili su brdari koji su izrađivali brda za tkalačke stanove i dvekari koji su pekli smolu. Pojavljuju se i kožari, opančari, kovači, krojači, kolari itd… Ali, još ne dolazi do organiziranja obrtnika u cehovska udruženja.

Obrtništvo se počinje naglo razvijati kad Velika Gorica postaje središte trgovinske razmjene u Turopolju. Najveći utjecaj na taj razvoj imali su sajmovi koje je kralj Rudolf II. potvrdio 1602. godine i time dodijelio pravo Velikoj Gorici za održavanje četiri godišnja i jednog tjednog sajma. Od 1831. godine Velika Gorica dobiva pravo na još dva godišnja sajma.

Kako dolazi do procvata obrtne proizvodnje, pokazuje se potreba za udruživanjem obrtnika. Nažalost, datum osnutka prvog obrtničkog udruženja nije poznat. Znamo da je takvo udruženje postojalo prije 1844. godine i to iz „Protukula goričkih meštrov“. Kralj Ferdinand I. potvrđuje to udruženje 1846. godine tako što izdaje „Privilegij Velikogoričkog ceha“, uz koji su napisana i pravila ceha koja su uređivala odnose među majstorima, djetićima i dečkima. Djetići ili kalfe bili su majstorovi pomoćnici koji su već izučili obrt, a dečki ili šegrti su kod majstora primali prvu poduku i upoznavali se s vještinama određenog obrta. U pravilima su uređena i pitanja o upravi ceha, brizi za bolesne majstore, skrbi prema udovicama, pokopima i sprovodima članova ceha.

Više o cehu i simbolima obrtništva u Velikoj Gorici i Turopolju sljedeće srijede u novim Crticama iz povijesti!

Literatura: Josip Popovčić, „Obrtništvo i industrija“, u: Povijest i kultura (katalog stalnog postava), Velika Gorica: Muzej Turopolja, 2007.