Crna roda (Ciconia nigra) jedna je od najtajanstvenijih euroazijskih vrsta roda. Odrasle ptice prepoznatljive su po crno-sjajnom perju na leđima i bijelom trbuhu s crvenkastim kljunom i nogama dok su mladunci svijetliji.
U Hrvatskoj je crna roda migratorna vrsta. Dolazi u proljeće i gnijezdi se tijekom toplih mjeseci, najčešće od travnja do srpnja, a zimi seli u Afriku, južnije od Sahare ili prema jugoistoku.
Procjene nacionalne populacije govore o 220–340 gnijezdećih parova u Hrvatskoj, što ukazuje na relativno rijetku pojavu i osjetljivost vrste na promjene u okolišu (Crvena knjiga ptica Hrvatske, Ćiković & Barišić, 2013; HAOP). Postoji i indikacija blagog pada broja parova u odnosu na ranije procjene, ponajprije zbog gubitka i fragmentacije staništa, degradacije hranilišta, predatora i poremećaja uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Klimatske promjene i promjene migracijskih ruta također dugoročno utječu na populaciju.
Stanište crnih roda
Crna roda preferira stare, mirne šume u blizini plitkih voda, poput potoka, lokvi, ribnjaka i poplavnih polja, gdje se hrani vodozemcima, malim ribama, vodenim kukcima i sitnim sisavcima. Gnijezdi na visokim starim stablima ili ponekad na stijenama i liticama, obnavljajući gnijezda iz godine u godinu ako ih ljudi ne uznemiravaju. Ova povezanost s vlažnim i netaknutim šumskim rubovima čini crnu rodu izuzetno osjetljivom na sječu, fragmentaciju šuma i poremećaj priobalnih ekosustava.
Praćenje crne rode u Hrvatskoj provodi se kroz parcijalne programe monitoringa u zaštićenim poplavnim staništima i šumama. Nikada nije proveden kontinuirani nacionalni popis gnijezda, pa su mnoge procjene temeljene na lokalnim istraživanjima i modeliranju pogodnih staništa. Preporučuje se ciljano praćenje u prioritetnim staništima, zaštita starih šuma i vodotoka, te smanjenje uznemiravanja gnijezda, kako bi se očuvala populacija i poboljšala kvaliteta podataka o distribuciji vrste.
Crna roda u Zagrebačkoj županiji
Zagrebačka županija sadrži područja pogodna za crnu rodu, ponajprije nizinska poplavna područja Turopolja i priobalja Save, koja su označena kao važna ornitološka područja. Na nacionalnoj razini procjenjuje se da u Zagrebačkoj županiji živi oko 2,3 % hrvatske populacije crne rode, što daje okvirnu brojku od 5–8 parova (220–340 nacionalno × 2,3 %).
Specifičniji lokalni podatak dolazi iz Pokupskog bazena, dijela županije, gdje se gnijezdi 10–13 parova crne rode, što sugerira da se veći dio populacije unutar županije koncentrira upravo u ovom području. Javna ustanova NATURA VIVA, koja nam i daje ove informacije, će svojim zalaganjem nastojati očuvati gnijezdo i tajnost lokacije.
Inače, područja Turopolja i Pokupskog bazena pružaju idealna staništa – stare šume uz vodene površine koje omogućuju gniježđenje i pronalazak hrane, uključujući vodozemce, male ribe i kukce.
Iako točni i ažurni brojčani podaci za cijelu županiju nisu dostupni, postojeće mjere zaštite, uključujući projekte za očuvanje staništa bijele rode, nepovoljno utječu i na očuvanje staništa crne rode.
Hranjenje crnih roda
Crna roda je prvenstveno mesožderna vrsta čija prehrana uvelike ovisi o vodenim i vlažnim staništima. Najčešće se hrani vodozemcima, uključujući žabe, daždevnjake i larve, malim ribama, vodenim kukcima, školjkama, crvima te ponekad sitnim sisavcima. Ova raznolika prehrana omogućuje ptici prilagodbu različitim uvjetima u močvarnim i riječnim ekosustavima.
Ptica koristi metodu “hoda i traži” – polako hoda po plitkim vodama ili vlažnim travnatim površinama, pažljivo tražeći plijen. Kada ga uoči, brzo ga hvata snažnim kljunom. Takvo hranjenje zahtijeva mirnu i netaknutu okolinu, jer svaka nagla aktivnost ili ljudsko uznemiravanje može poremetiti uspješan lov.
Hranjenje se odvija uglavnom u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, kada su uvjeti svjetlosti i temperature optimalni. Crna roda preferira plitke vodene površine s sporim protokom, poput potoka, meandara rijeka, lokvi i poplavnih polja, gdje plijen može lako uočiti i dohvatiti. Osim toga, povremeno koristi i šumske rubove i travnjake u neposrednoj blizini vodenih površina.
Prehrambene navike crne rode čine je vrlo osjetljivom na promjene u ekosustavu. Regulacija rijeka, ispuštanja otpadnih voda, gubitak plitkih staništa i fragmentacija šuma direktno utječu na dostupnost hrane, što može smanjiti uspješnost gniježđenja i preživljavanje mladunaca. Stoga je očuvanje vlažnih staništa, starih šuma i prirodnog vodnog režima ključno za održavanje populacije ove rijetke vrste.
Preporuke za održavanje
Preporučuje se održavanje i zaštita starih hrastovih nizova, očuvanje prirodnog vodnog režima, smanjenje poremećaja gniježđenja i suradnja lokalnih uprava, ornitoloških udruga i znanstvenih institucija u cilju prikupljanja pouzdanih podataka i implementacije mjera zaštite.
Crna roda tako ostaje indikator očuvanosti močvarnih i riječnih ekosustava Zagrebačke županije, posebice u Turopolju i Pokupskom bazenu, te simbol prirodne i kulturne baštine koja zahtijeva kontinuirani nadzor i zaštitu. Ova rijetka i skrovita ptica podsjeća na važnost očuvanja starih šuma, vodenih sustava i plavnih područja koja su ključna za opstanak niza osjetljivih vrsta u regiji.
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
