Završnom konferencijom održanom na jezeru Rakitje predstavljeni su rezultati troipolgodišnjeg projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“. Projekt je bio posvećen zaštiti zavičajne barske kornjače te sustavnom uklanjanju invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača iz vodenih staništa Zagrebačke županije.
Tijekom provedbe ovog projekta, djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije uklonili su više od 1100 invazivnih kornjača s ukupno 22 lokacije. Riječ je o vrstama koje prirodno ne obitavaju u Hrvatskoj, već su u jezera i ribnjake dospjele nakon što su ih neodgovorni vlasnici pustili iz kućnih akvarija i terarija. Budući da se brzo razmnožavaju, zauzimaju prostor zavičajnim vrstama i natječu se za hranu, invazivne strane vrste danas predstavljaju jedan od najvećih izazova u zaštiti prirode. Da je provedeni projekt imao pozitivan učinak na teren, potvrđuje podatak kako je nakon uklanjanja invazivnih jedinki zabilježen veći broj opažanja domaćih barskih kornjača.
Uz terenski rad, važan dio projekta bila je i edukacija građana. Kroz 23 predavanja i radionice namijenjene djeci, ribičima i široj javnosti prošlo je više od 750 sudionika. Izrađeni su i prateći edukativni materijali kojima se javnost upozorava da kućni ljubimci ne pripadaju prirodi te da njihovo puštanje može imati ozbiljne posljedice za domaće vrste i staništa.
Na završnoj konferenciji obratili su se brojni stručnjaci i predstavnici uključenih institucija. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr. sc. Tatjana Masten Milek istaknula je da su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu te da je, uz Grad Zagreb, najveći broj ovih jedinki zabilježen upravo u Zagrebačkoj županiji. Uputila je zahvalu Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Zoološkom vrtu Grada Zagreba u čijem je prihvatnom centru zbrinut velik broj uklonjenih kornjača.
Predsjednik Športsko ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa upozorio je na probleme koje ove invazivne vrste uzrokuju u sportskom i rekreativnom ribolovu. Naveo je kako te kornjače smanjuju riblji fond, oštećuju ulov, skidaju mamce s udica te općenito otežavaju ribolovne aktivnosti. Voditeljica Službe zaštite prirode Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić naglasila je da je Fond u posljednje četiri godine osigurao 4,2 milijuna eura za provedbu 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta, a među prvim financiranim programima bio je upravo ovaj projekt zaštite barskih kornjača.
Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je nacionalni sustav upravljanja invazivnim stranim vrstama i aktualne projekte uklanjanja u državi. Iznijela je i podatak da je tijekom 2025. godine na području Hrvatske uklonjeno ukupno 594 invazivnih kornjača, od čega čak 437 na području Zagrebačke županije, što jasno oslikava razmjere problema na ovom tlu. Da problem s invazivnim kornjačama nije ograničen samo na Hrvatsku, pokazala je u svojem izlaganju Tina Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave, koja je predstavila stanje i aktivnosti uklanjanja u susjednoj Sloveniji.
Konferencija je privedena kraju raspravom svih sudionika, koji su podijelili vlastita iskustva i izazove s kojima se susreću na terenu te razmijenili primjere dobre prakse u suzbijanju i upravljanju invazivnim stranim vrstama.
