Dolazak rode uvijek je značio dolazak proljeća. U mnogim selima Zagrebačke županije upravo njezino pojavljivanje prvi je znak da zima polako posustaje, a priroda se budi. Malo je ptica koje u čovjeku bude toliko osjećaja, uspomena i vjerovanja kao što je to slučaj s bijelom rodom (Ciconia ciconia). Prepoznatljiva po dugom crvenom kljunu i nogama, te bijelom perju prošaranom crnim krilima, ova ptica selica stoljećima živi uz čovjeka. Svoja velika gnijezda gradi na krovovima kuća, gospodarskih zgrada ili električnim stupovima, a svake se godine vraća na ista mjesta.
Rode su postale svojevrsni “glasnici” novih početaka, a njihovo gniježđenje u blizini kuća stoljećima se smatra znakom sreće i blagostanja.
Najveća koncentracija gnijezda u Hrvatskoj
Hrvatska je, uz Poljsku i Mađarsku, jedno od područja s najvećom gustoćom gniježđenja bijelih roda u Europi. Bijela roda rasprostranjena je u velikom dijelu Europe, Azije i sjeverne Afrike. Ukupna svjetska populacija procjenjuje se na više od 166 tisuća parova, od čega se gotovo 96 % gnijezdi u Europi.
Hrvatska je po brojnosti roda značajna zemlja – ovdje se gnijezdi između 1100 i 1300 parova, a najviše ih ima u Posavini, osobito u Parku prirode Lonjsko polje. Selo Čigoč u Sisačko-moslavačkoj županiji proglašeno je i prvim Europskim selom roda, jer u njemu broj gnijezda gotovo nadmašuje broj kuća.
Područje Zagrebačke županije značajno je za ovu vrstu. Samo na području Zagrebačke županije evidentirano je gotovo 300 gnijezda, od čega ih je najviše u Posavini i Turopolju, područjima gdje su otvorene livade, oranice i rijeke idealno stanište za njihov opstanak. Rode se hrane kukcima, glistama, vodozemcima, ribama, zmijama i malim sisavcima. Posebno su zato vezane upravo uz močvarna i poplavna područja gdje hrane ima u izobilju.
Prema podacima monitoring programa provedenog u suradnji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Instituta Ruđer Bošković, gnijezda su zabilježena u selima poput Turopolja, Kuča, Mraclina, Veleševca, Rakitovca i okolnih naselja. Općine poput Pokupskog, Kravarskog, Orlea i Rugvice svake godine također broje desetke gnijezda. Prema posljednjem monitoringu, u županiji se bilježi preko 550 odraslih jedinki u sezoni gniježđenja. Najveća poznata koncentracija gnijezda nalazi se u selima uz rijeku Odru i Kupu, gdje gotovo svaka druga kuća ima gnijezdo. Upravo zato je očuvanje vlažnih livada, kanala i tradicionalne poljoprivrede ključno za njihov opstanak.
Način života i selidbe
Bijele rode gnijezde se na krovovima kuća, stupovima ili visokim drvećima. Gnijezda mogu težiti i do 200 kilograma te biti veća od dva metra jer se godinama nadograđuju granama, travama i blatom. Ženka polaže od tri do pet jaja, a na njima sjedi oko mjesec dana. Roditelji se izmjenjuju u sjedenju i hranjenju mladih. Mladi se izlegu goli i bespomoćni, no već nakon nekoliko tjedana počinju intenzivno vježbati krila.
Za svoj prvi put mladunci su spremni već u kolovozu jer rode su selice – nakon ljeta u Hrvatskoj sele na jug, u Afriku. Put do zimovališta dug je i preko 10.000 kilometara, a najpoznatije rute vode preko Gibraltara ili Bliskog istoka. Hrvatska se populacija najčešće seli preko Balkana i Turske, zatim dalje preko Bliskog istoka sve do podsaharske Afrike – ponekad i do Južnoafričke Republike. Rode pritom koriste zračne struje i toplinske uzlazne stupove (termike), što im omogućuje da klize i prelete velike udaljenosti uz minimalno mahanje krilima.
U Hrvatsku se vraćaju već u ožujku ili travnju i to najčešće u isto gnijezdo, što ih čini svojevrsnim “vjernim gostima” domaćinstava.
Prijetnje i izazovi života roda
Unatoč stabilnoj populaciji, rode se suočavaju s nizom izazova:
- Nestanak močvarnih i livadnih staništa zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede
- Električni stupovi – gnijezda često ugrožava struja, pa se surađuje s HEP-om kako bi se postavljale metalne platforme
- Klimatske promjene – sve češće suše smanjuju dostupnost hrane (žaba, kukaca i riba)
- Napuštanje sela – bez aktivne poljoprivrede i obrađenih polja, rode gube prirodno okruženje
Bijela roda je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj. Zakon o zaštiti prirode i Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) zabranjuju njihovo uznemiravanje, uništavanje gnijezda i uzimanje jaja. Osim nacionalnih propisa, zaštitu im jamče i međunarodni dokumenti poput Bernske i Bonske konvencije te Direktive o očuvanju divljih ptica Europske unije.
Kako gnijezda mogu biti vrlo teška i uzrokovati oštećenja na krovovima, u nekoliko je županija, pa tako i Zagrebačkoj, pokrenut projekt sufinanciranja sanacija krovišta. Riječ je o projektu „Bijela roda“ kroz koji se građane potiče na očuvanje gnijezda, a time i na očuvanje ruralnog krajobraza. Očuvanje tradicionalne, prirodi bliske poljoprivrede ključan je čimbenik za opstanak roda. Vlasnici kuća na čijim se krovovima gnijezde rode primaju naknadu kojom se pokrivaju troškovi održavanja i obnove. Na taj način se potiče suživot čovjeka i ptice, a gnijezda ostaju sačuvana.
Osim toga, u suradnji s HEP-om često se postavljaju metalne platforme na električne stupove, kako bi gnijezda bila stabilna i sigurna. Time se smanjuje rizik od stradavanja ptica od strujnog udara, što je bila jedna od glavnih prijetnji.
Zaštita i suradnja s lokalnom zajednicom
U nekim zemljama, poput Nizozemske ili Belgije, rode su gotovo nestale zbog industrijalizacije i gubitka močvara. Zahvaljujući organiziranim programima reintrodukcije i zaštite, danas se ponovno vraćaju. Hrvatska za razliku od tih zemalja još uvijek ima stabilnu populaciju, ali je ključno nastaviti s mjerama očuvanja.
Stoga Zagrebačka županija provodi nekoliko projekata zaštite roda. U suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode te Hrvatskim šumama, organizira se monitoring gnijezda i edukacija stanovništva. U cilju edukacije i podizanja svijesti o bijeloj rodi, na području Zagrebačke županije postavljene su kamere u područjima poput Donje Kupčine i Donje Zdenčine koje omogućuju praćenje događanja u gnijezdima roda u stvarnom vremenu. Ovaj projekt omogućuje građanima da uoče ponašanje roda, od izleganja jaja do odgoja mladih, te time bolje razumiju važnost očuvanja ovih ptica i njihovih staništa.
Jedan od najpoznatijih primjera je program “Zaštitimo bijele rode”. Ovaj projekt, u organizaciji Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, traje od 2009. godine. Njegov glavni cilj je očuvanje gnijezda bijele rode na krovovima kuća i gospodarskih objekata, kao i sufinanciranje dijela troškova popravka krovišta. Vlasnici objekata koji na svom krovištu imaju gnijezdo bijele rode mogu ostvariti naknadu od 92 eura po gnijezdu. Za ostvarenje naknade potrebno je ažurirati podatke i dostaviti ih Javnoj ustanovi Zeleni prsten Zagrebačke županije do 25. kolovoza svake godine.
Osim jasnih edukativnih programa, tu su i rekreativni. Biciklijada “Put bijele rode” je edukativna i rekreativna aktivnost koja povezuje sela Donja Kupčina i Donja Zdenčina, poznata po najvećoj koncentraciji gnijezda bijele rode u Zagrebačkoj županiji. Ova biciklijada promovira zaštitu roda i prirode te potiče zajedništvo među lokalnim zajednicama. Sudionici biciklijade imaju priliku upoznati se s važnostima očuvanja bijele rode i njihovih staništa.
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije uz sve navedeno često organizira različite edukativne aktivnosti, uključujući kvizove i natječaje, kako bi podigla svijest građana o važnosti bijele rode i njezine zaštite. Ove aktivnosti uključuju online kvizove koji testiraju znanje građana o bijeloj rodi, natječaje za najbolju fotografiju roda te natječaj za imenovanje roda čime se potiče aktivno sudjelovanje zajednice u očuvanju ove vrste.
U nekim općinama Zagrebačke županije razvija se i eko-turizam vezan uz rode. Posjetitelji dolaze promatrati gnijezda i učiti o važnosti očuvanja prirodnih staništa. Škole i vrtići redovito organiziraju izlete u sela s gnijezdima kako bi djeca upoznala ove ptice izbliza.
Rode u tradiciji i običajima
Roda je duboko ukorijenjena u hrvatskoj tradiciji i simbolici. Od davnina je povezana s ljudskim životom i vjerovanjima. Jedno od najpoznatijih vjerovanja jerst da rode donose djecu, pa se njezino pojavljivanje u blizini kuće smatralo blagoslovom za obitelj. U Posavini se govorilo: “Gdje je roda – tu je i sreća.” Ako bi roda napustila kuću, to se smatralo lošim znakom.
Legenda da rode donose djecu potječe iz Njemačke, gdje su se ptice često gnijezdile na dimnjacima – baš iz mjesta koja su se simbolično povezivala s ognjištem i obiteljskim životom. Kasnije se ta simbolika proširila i na druge zemlje, pa su rode postale gotovo univerzalni simbol rađanja i novog života.
U Zagrebačkoj županiji, ali i šire, rode su postale i turistička atrakcija. Mnogi posjetitelji obilaze sela poznata po gnijezdima, a fotografije roda na krovovima drvenih turopoljskih kuća postale su dio lokalnog identiteta.
Bijele rode stoga nisu samo ptice koje prolazno borave na našim krovovima i poljima. One su dio identiteta Zagrebačke županije – simbol povezanosti čovjeka i prirode, života i plodnosti, ali i podsjetnik da ravnotežu s prirodom moramo čuvati.
