U prosincu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 339 tisuća putnika, što je za 11,2% više nego u prosincu 2022., kada je ostvaren promet od 305 tisuća putnika, priopćio je Državni zavod za statistiku.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 278 tisuća putnika, što je porast od 13,1% u odnosu na prosinac 2022., kada je prevezeno 246 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 38 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 4,8% u odnosu na prosinac 2022., kada je prevezeno 36 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 20 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 5,2% u odnosu na prosinac 2022., kada je promet iznosio 19 tisuća putnika.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 78 tisuća putnika, što je za 14,1% više u odnosu na prosinac 2022. Slijede zračne luke Francuske, s 21 tisućom prevezenih putnika, što je za 26,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Nizozemske, s 20 tisuća prevezenih putnika, što je za 4,3% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prosincu 2023. iznosio je 4 904, što je porast od 3,5% u usporedbi s prosincem 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 739.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2023. iznosio je 873 tone, što je porast od 1,5% u usporedbi s prosincem 2022., kada je promet tereta iznosio 860 tona.
Od siječnja do prosinca 2023. u hrvatskim zračnim lukama ostvarene su 124 tisuće slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 4,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. U hrvatskim zračnim lukama u 2023. ukupno su ukrcana i iskrcana 11,3 milijuna putnika, što je porast od 15,2% u usporedbi s 2022. Ukupan promet tereta u zračnim lukama od siječnja do prosinca 2023. pao je za 5,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. te je iznosio 9,2 tisuće tona.
