Home Gospodarstvo Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2017. do 2019.

Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2017. do 2019.

PODIJELITE

Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2017. do 2019. godine težak više od 17 milijuna kuna godišnje.

Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj u 2015. pčelarenjem se bavilo oko 12 500 pčelara te je zabilježeno oko 550 tisuća pčelinjih zajednica, što je u odnosu na 2013. porast od 28,5 odnosno 12,9%. Prema anketnim podacima prosjek proizvodnje meda po pčelinjoj zajednici za gorsku, kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku iznosio je 16,43 kg meda u 2013., 11,19 kg u 2014. te 20,32 kg u 2015. godini. Prosječni trošak po kilogramu proizvedenog meda iznosio je 16,12 kuna, a med se uvozio po prosječnoj cijeni od 13 kuna. Cijene višecvjetnog meda domaće proizvodnje kretale su se na malo od 18 do 80 kuna (srednja vrijednost 45,44 kn/kg), a na veliko od 18 do 70 kuna s prosjekom od 26,50 kn/kg.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u Hrvatsku su u prvih deset mjeseci 2015. uvezene 853 tone meda, od čega skoro 600 tona iz Kine, što u odnosu na 2013., kada je uvezeno 330 tona, predstavlja rast uvoza od 258%. Ministarstvo poljoprivrede trend uvoza meda odredilo je kao zabrinjavajuć. S druge strane, izvoz meda u prvih je deset mjeseci 2015. u odnosu na 2013. porastao za skoro 200%, sa 162 tone na 318 tona.

Iskustvo pčelara u godinama (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede)
Iskustvo pčelara u godinama (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede)

U prošlom je razdoblju (2014.-2016.) provođeno šest mjera od kojih je za suzbijanje varooze iskorišteno 57,62% utrošenih sredstava, a isti se intenzitet korištenja mjere očekuje i u narednom razdoblju. Za tehničku pomoć pčelarima i udruženjima pčelara iskorišteno je 24,34% utrošenih sredstava, a sredstva su se koristila i za obnovu pčelinjeg fonda (siva pčela autohtona je hrvatska pasmina pčela), racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva, suradnju sa specijaliziranim tijelima te potporu laboratorijima koji provode analitiku fizikalno-kemijskih parametara i utvrđivanje botaničkoga porijekla meda. Za ovu je mjeru iskorišteno tek 0,14% utrošenih sredstava.

Mjere novog Nacionalnog programa su I) tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, II) suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, III) racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, IV) mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, V) obnavljanje pčelinjeg fonda, VI) suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, VII) praćenje tržišta, VIII) poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu. Predviđeni troškovi provedbe pčelarskog programa iznose oko 2,5 milijuna eura godišnje.

Nedavno su se sastali Upravni i Nadzorni odbor te Sud časti Pčelarske udruge Turopolje, a za par dana održat će i Godišnju skupštinu. O novom se nacionalnom programu raspravljalo i još će se raspravljati.