Home Izdvojeno Turopoljski dijalekt od sada je nematerijalno kulturno dobro Hrvatske

Turopoljski dijalekt od sada je nematerijalno kulturno dobro Hrvatske

PODIJELITE

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 24. ožujka 2017. godine utvrdilo je da “turopoljski dijalekt ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra”. Tim rješenjem Turopoljski dijalekt upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Prijedlog je još u rujnu 2014. godine uputio Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici na poticaj prof. dr. Mije Lončarića, jezikoslovca (dijalektologa) – kajkavologa.

Nositelji kulturnoga dobra – Turopoljskog dijalekta su Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Grad Velika Gorica, Ogranak «Seljačke sloge» Buševec, KUD «Mičevec», KUD «Velika Mlaka», Plemenita opčina turopoljska i Etno udruga Kurilovec.
Ovo je drugo zaštićeno nematerijalno kulturno dobro s područja Turopolja jer su do sada zaštićeni samo Jurjevski običaji Turopolja.

– Turopolje ima povijest, kulturu, običaje, nošnju, jezik. U prošlosti je sve to označavalo identitet stanovnika Turopolja. Danas je to kulturna baština. Kada govorimo o Turopoljskom dijalektu činimo veliki iskorak prema vrednovanju jezika (govora) starih Turopoljaca. Do sada se stalno govorilo o Turopoljskim govorima, što je točno, ali Turopoljski dijalekt objedinjuje Turopoljske govore u jednu cjelinu. Istraživanje i čuvanje značajki i posebnosti Turopoljskoga dijalekta dug je današnjeg naraštaja prema njihovim pređima, a i dug hrvatske znanosti i kulture njegovim najistaknutijim djelatnicima i promicateljima – poručuje Ministarstvo kulture kroz rješenje.

Turopoljski dijalekt karakterizira specifična pojava u okviru kajkavskoga narječja – povlačenje metatonijskoga, novoga praslavenskoga cirkumfleksa (dugosilaznoga akcenta) prema početku riječi, a to datira još iz 12. stoljeća. Važne značajke ovog dijalekta su i zamjena finalnog akuta cirkumfleksom, čuvanje refleksa izjednačenih starih vokalskih fonema, prahrvatski glasovi ť, ď, odnosno praslavenski *tj, *dj, te zamjena finalnoga o s e, navodi se u rješenju.

Najstariji pisani trag Turopoljskog dijalekta datira iz 1521. godine u tzv. Čunčićevom listu nastalom u Kučama. Narodna književnost prikuplja se od kraja 19. stoljeća, a turopoljsku riječ 1935. počinje bilježiti Vojko Miklaušić.