Pokupski bazen predstavlja iznimno vrijedan i složen ekosustav u nizinskoj Hrvatskoj. Obuhvaća kompleks aluvijalnih šuma hrasta lužnjaka, poplavnih travnjaka, močvarnih staništa te šaranskih ribnjaka. Ta raznolikost staništa čini ga jednim od najvažnijih ornitoloških područja u Hrvatskoj i ključnim čvorištem za gniježđenje i odmor ptica selica.
Ovo je iznimno važno, prostrano nizinsko područje koje se prostire kroz Zagrebačku i Karlovačku županiju, obuhvaćajući više od 35.000 hektara sliva rijeke Kupe. Glavna karakteristika bazena je veliki kompleks poplavnih travnjaka i aluvijalnih šuma hrasta lužnjaka, koji funkcionira kao vitalna ekološka cjelina. Unutar ovog bazena nalaze se ključna močvarna staništa poput Ribnjaka Crna Mlaka, Draganića i Pisarovine.
Zbog svoje iznimne važnosti za ptice, Pokupski bazen je proglašen Područjem očuvanja značajnim za ptice u sklopu europske ekološke mreže Natura 2000. Ova klasifikacija, temeljena na EU Direktivi o pticama, naglašava njegovu međunarodnu ulogu. Područje je posebno vitalno tijekom migracije. Stručni podaci potvrđuju da se ovdje redovito zadržava više od 20.000 ptica močvarica tijekom proljetne i jesenske selidbe, koristeći lokalitet za prehranu i odmor. Posebni rezervat Ribnjaci Crna Mlaka, unutar šireg bazena, jedno je od najistaknutijih gnjezdilišta u zemlji s preko 200 zabilježenih vrsta.
Ključne i najugroženije vrste grabljivica
Grabljivice u Pokupskom bazenu su indikatori zdravlja ekosustava, koristeći kompleks šuma hrasta lužnjaka za gniježđenje i poplavne travnjake za lov.
Štekavac (Haliaeetus albicilla)
Kao najveća europska grabljivica, štekavac je strogo zaštićen i nalazi se pri vrhu hranidbenog lanca. Zahtijeva velika, mirna staništa s visokim, starim stablima hrasta lužnjaka za gradnju masivnih gnijezda. Njegove lovne navike vezane su uz vodene površine i ribnjake, gdje se hrani ribom i vodenim pticama. Pokupski bazen je jedno od njegovih najznačajnijih nizinskih gnjezdilišta.
Orao kliktaš (Aquila pomarina)
Ova globalno ugrožena vrsta koristi šumske komplekse za gniježđenje i lovi na otvorenim močvarnim livadama. Opstanak mu ovisi o održavanju otvorenih poljoprivrednih površina i mirnih, nefragmentiranih šumskih dijelova.
Eja močvarica (Circus aeruginosus)
Gnijezda gradi u gustim tršćacima i močvarama. Hrani se vodenim pticama i glodavcima, a Pokupski bazen idealan je zbog prostranih tršćaka uz ribnjake.
Eja livadarka (Circus pygargus)
Za razliku od močvarice, gnijezdi se na tlu u prostranim, visokim travnjacima. Njezin je opstanak kritično ugrožen zbog rane košnje, te je ovisna o agro-okolišnim mjerama poput odgode košnje.
Crna lunja (Milvus migrans)
Ugrožena grabljivica koja koristi rubove šuma i vodotoke, često se hraneći ribom i strvinama uz vodena staništa.
Najvažnije vrste močvarica i vodenih ptica
Ribnjaci, tršćaci i poplavne livade Pokupskog bazena ključni su za opstanak europski važnih vrsta močvarica. Ovo područje, ispresijecano vodotocima Kupe i Save, te obogaćeno sustavom šaranskih ribnjaka, funkcionira kao dinamična hidromorfološka cjelina. Ta specifična vlažna staništa, bogata vodenom vegetacijom i plitkim vodama, predstavljaju vitalne hranidbene postaje i sigurna gnjezdilišta. Stoga su močvarice u Pokupskom bazenu ne samo brojne, već i taksonomski raznolike, obuhvaćajući niz strogo zaštićenih vrsta koje su indikatori očuvanosti močvarnih ekosustava Hrvatske.
Patka njorka (Aythya nyroca)
Ova globalno ugrožena vrsta ciljna je vrsta Natura 2000 i Pokupski bazen je naveden kao najvažnije stanište u Hrvatskoj za ovu patku tijekom selidbe. Gnijezdi se u plitkim vodama s gustom obalnom vegetacijom. Patka njorka se pretežno hrani vodenim beskralješnjacima i sjemenkama vodenih biljaka, a njezina je populacija posebno osjetljiva na zagađenje voda.
Kosac (Crex crex)
Jedna od najugroženijih ptica travnjaka Europe. Gnijezdi se isključivo u visokoj, gustoj travi vlažnih i poplavnih livada. Izrazito je osjetljiv na preuranjenu košnju. Ova skrovita ptica, poznata po svom karakterističnom zovu koji se čuje noću, koristi travnjake za zaštitu gnijezda, a hranu pronalazi u kukcima i manjim beskralješnjacima unutar guste vegetacije.
Veliki ronac (Mergus merganser)
Ova kritično ugrožena vrsta patke gnjezdi se u šupljinama drveća uz rijeke. Rijeka Kupa unutar Pokupskog bazena je prepoznata kao drugo gnjezdilište ove vrste u Hrvatskoj. Budući da se radi o ribojedoj vrsti, prisustvo Velikog ronca direktno je povezano s dostupnošću i zdravljem ribljeg fonda u rijekama i ribnjacima Pokuplja.
Čaplja danguba (Ardea purpurea)
Malobrojna gnjezdarica koja preferira gusto obrasle tršćake uz ribnjake. Njezina je populacija vezana uz očuvanje tršćaka. Čaplja danguba je vješt lovac koji se, za razliku od sive čaplje, kreće izrazito oprezno kroz vegetaciju i hrani se ribom, vodozemcima i vodenim kukcima.
Skrivena i rijetka čaplja, strogo zaštićena. Živi u gustim tršćacima, a njegov opstanak ukazuje na očuvanost velikih tršćanih cjelina. Kada je uznemiren, Bukavac se vješto kamuflira izduživanjem vrata uvis, savršeno se stapajući sa vertikalnom strukturom trske, zbog čega ga je izuzetno teško uočiti.
Žuta čaplja (Ardeola ralloides)
Mala čaplja koja također preferira močvare i bare s gustom vegetacijom. Tijekom sezone parenja, perje Žute čaplje dobiva izraženu žućkasto-smeđu boju s izduženim perjem na glavi i vratu, čineći je upečatljivom, iako još uvijek skrovitom gnjezdaricom.
Mala i crvenokljuna čigra (Sterna albifrons i Sterna hirundo)
Ove čigre gnijezde se na pješčanim sprudovima. Njihov opstanak ovisi o očuvanju prirodnih, nereguliranih tokova rijeka Save i Kupe. Kao kolonijalne gnjezdarice, čigre su posebno osjetljive na uznemiravanje od strane ljudi i predatora tijekom gniježđenja, te im je potrebna zaštita nevegetiranih riječnih sprudova.
Ptice livada i šuma Pokupskog bazena
Ove vrste koriste kopnena staništa i zrele šumske komplekse lužnjaka. Struktura šuma hrasta lužnjaka, s visokim stupnjem zrelosti i prisutnošću mrtvog drveta i duplji, osigurava vitalne niše za dupljašice i velike gnjezdarice poput roda i djetlića. Isto tako, rubni dijelovi šuma, šikare i prostrane suhe livade čine prijelazne zone koje su izuzetno važne za vrste čija se prehrana veže uz insekte i sitne sisavce. Ove kopnene vrste upotpunjuju biološku raznolikost bazena, signalizirajući kvalitetu ne samo močvarnog, već i kontinentalnog, šumsko-livadnog dijela ekosustava.
Koristi stare šume hrasta lužnjaka za izgradnju gnijezda, dok se hrani na poplavnim livadama i močvarnim područjima. Njezino gniježđenje ukazuje na izvrsnu očuvanost šumskih i močvarnih staništa.
Bjelovrata muharica (Ficedula albicollis)
Malena ptica koja gnijezdi u šupljinama drveća. Njezina prisutnost u visokoj gustoći tipična je za stare, kvalitetne šume lužnjaka Pokuplja.
Crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius)
Stanar starih šuma hrasta lužnjaka. Za gniježđenje i prehranu ovisi o prisutnosti starih i trulih stabala, što njegov opstanak veže uz održavanje zrele šume.
Vodomari (Alcedo atthis)
Gnijezde se u jazbinama koje kopaju u strmim obalama rijeka. Njihovo prisustvo uz Kupu i kanale potvrđuje visoku kvalitetu riječnog staništa.
Bregunica (Riparia riparia)
Kolonijalna gnjezdarica koja se gnijezdi u rupama u glinenim obalama rijeka i šljunčara, ukazujući na dinamična riječna staništa.
Glavne prijetnje opstanku ornitofaune Pokupskog bazena
Opstanak ornitofaune Pokupskog bazena ugrožen je nizom međusobno povezanih antropogenih faktora, za čije je rješavanje potrebna stroga primjena zaštitnih mjera.
Hidromelioracijski zahvati i regulacija vodotoka
Regulacija rijeka i intenzivni melioracijski radovi (odvodnja) smanjuju učestalost i trajanje prirodnih poplava, koje su ključne za održavanje poplavnih travnjaka i šuma hrasta lužnjaka. Isušivanje močvarnih staništa dovodi do degradacije močvarnih zajednica i gubitka plitkih, sezonskih lokvi neophodnih za prehranu ptica selica.
Intenzifikacija poljoprivrede i neadekvatne agrotehničke prakse
Glavna prijetnja za kosca je preuranjena i frekventna košnja travnjaka prije sredine srpnja, koja uništava gnijezda i mladunce. Korištenje pesticida i herbicida smanjuje bazu kukaca, što izravno utječe na prehranu mnogih vrsta ptica.
Degradacija i gubitak šumskih staništa
Uklanjanje starog drveća i sanitarna sječa smanjuju broj šupljina neophodnih za gniježđenje velikih ptica poput štekavca, crne rode i djetlića. Uznemiravanje u šumama tijekom kritičnog razdoblja gniježđenja, odnosno u proljeće i rano ljeto dovodi do napuštanja gnijezda.
Zapuštanje i zarastanje staništa
Izostanak košnje i ispaše, uslijed depopulacije, dovodi do zarastanja vrijednih travnjaka u šikare, čime se uništavaju ključna staništa otvorenih travnjaka za kosca i eju livadarku.
Zagađenje voda i uznemiravanje na ribnjacima
Industrijski ispusti i otpadne vode narušavaju kvalitetu vode, dok neoprezno ribarenje, lov i motorne aktivnosti uz obale rijeka i ribnjaka ometaju ptice tijekom mirovanja i prehrane, posebice za vrijeme migracije.
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
