S obronaka Ivanščice od pamtivijeka se prema Turopolju spušta rječica Lomnica. Ime Lomnica je često slavensko ime za vode, nastala je od glagola lomiti koji opisuje svojstvo vode da lomi sve pred sobom. Ime potoka Lomnice prvi put se spominje 1217., a ime sela Donja Lomnica 1279. godine.
Na obalama rijeke Lomnice nastalo je selo Donja Lomnica, koje se nalazi zapadno od Velike gorice i jedno je od većih Turopoljskih sela. Kako su ljudi kroz povijest uvijek živjeli i gradili uz rijeke, tako se počelo razvijati i mjesto uz rijeku Lomnicu. Ona je nekad nastavljala svoj tok kroz Kurilovec pa dalje sve do Odre, a sada njeno umjetno korito prati oteretni kanal Sava-Odra, u koji Lomnica na kraju i utječe kod Mraclina.
Najočuvanija turopoljska kurija, Modić-Bedeković, podizana je upravo uz rijeku Lomnicu. Sagrađena je 1806. godine i tipičan je primjer Turopoljske drvene gradnje sa svojim poznatim kutnim vezom (način na koji su se spajale grede). Kurija ima jedan kat i pokrivena je crijepom, na pročelju je jedan drveni balkon koji gleda na cestu, ograđena je drvenom ogradom a do ulaza vodi puteljak od betonskih ploča, u dvorištu kurije nalaze se i dvije drvene gospodarske zgrade, od kojih je samo jedna obnovljena.
U dvorištu je rasla i velika Lipa koja je uništena u nevremenu 2007.godine. Još je 1955. godine kurija proglašena spomenikom kulture, dok su do 70-tih godina 20.stoljeća u njoj živjele sestre blizanke Vilma i Milka Bedeković, kojih se stariji mještani Donje Lomnice i danas sjećaju. Baš zbog toga što se koristila za život, kurija je uspjela doživjeti duboku starost. Godine 2002. započela je njezina obnova koja je trajala idućih 11 godina. U suradnji današnjih vlasnika obitelji Kallay, Perak i Perak Kroll, grada Velike Gorice i institucija nadležnih za obnovu, kurija je u rujnu 2013. otvorena za javnost te sada služi kao muzej i mjesto održavanja mnogih povijesno-kulturnih događanja.
O atraktivnosti i vrijednosti kurije Modić-Bedeković govori činjenica da je tijekom godina korištena kao scenografija za snimanje mnogih filmova i serija.
Neki od filmova su: „Turopoljski top“ redatelja Eduarda Tomičića, „Ljeto za sjećanje“ film o A.G. Matošu, a igrana serija „Naši i vaši“ je jedna od poznatijih koja je snimana i na ovoj lokaciji. Snimljeni su tu još mnogi dokumentarni filmovi i emisije.
U unutrašnjosti se nalaze mnogi predmeti sačuvani iz prošlih vremena, kada je kurija bila središte kulturnih zbivanja i kada su je posjećivali A. G. Matoš, August Šenoa, Dragutin Domjanić, Franjo pl. Lučić, Matko Peić i dr.
Upravo je najveći hrvatski putopisac Matko Peić opisao kuriju Bedeković u svom putopisu „Skitnje“ : Kuriju Bedeković s pravom nazivaju dvor. Na blagoj uzvisini, pod ogromnom lipom, ona je uspjela da je, kao krevet uredne turopoljske djevojke, poštede mahovina i lišaj.
Sagom od orahova, lipina i akacijina lista ulazimo kroz vrata, kakva smo se navikli susretati na podrumima i stajama, u ugodni polumrak predvorja, prepunog daha kuhanih bundeva.
