Iako ćemo noćas spavati sat vremena duže, mnogima će ovaj prelazak na zimsko računanje vremena ponovno donijeti umor, zbunjenost i staro pitanje: zašto to još uvijek radimo? Naime, u noći s 25. na 26. listopada, točno u 3:00 sata ujutro, kazaljke se vraćaju jedan sat unatrag – na 2:00 sata. Time završava ljetno i počinje zimsko, odnosno standardno računanje vremena.
Zanimljivo, istraživanja su pokazala da upravo nakon jesenskog pomicanja sata – kad dobivamo dodatni sat sna – blago raste ukupna smrtnost, dok nakon proljetnog pomicanja, kad spavamo manje, smrtnost privremeno opada. Taj paradoks, tvrde znanstvenici, samo potvrđuje koliko je naš biološki sat osjetljiv na i najmanje promjene ritma.
Zdravstvene i sigurnosne posljedice
Stručnjaci već godinama upozoravaju da dvostruka godišnja promjena vremena remeti cirkadijalni ritam, prirodni unutarnji sat tijela. Posljedice su često osjećaj umora, manjak koncentracije i privremeni poremećaji spavanja, a zabilježene su i blage promjene u riziku od srčanih i moždanih udara. Osim zdravlja, promjena sata utječe i na sigurnost – istraživanja pokazuju porast prometnih nesreća u tjednima nakon proljetnog prelaska na ljetno vrijeme.
Europska rasprava bez kraja
Ideja o ukidanju pomicanja sata činila se gotovo ostvarenom. Nakon što je Europska komisija 2018. godine provela povijesnu javnu raspravu u kojoj je sudjelovalo 4,6 milijuna građana, čak 84 posto njih izjasnilo se za ukidanje prakse. Europski parlament je 2019. podržao prijedlog, no odluka je zapela u Vijeću EU. Države članice nikada se nisu usuglasile – ostati na trajnom ljetnom ili trajnom zimskom vremenu? Razlike u geografiji, vremenskim zonama i ritmu života pokazale su se prevelikima, a tema je s vremenom pala u drugi plan.
Argumenti „za“ i „protiv“
Kada je ljetno računanje vremena uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata, cilj je bio jednostavan – uštedjeti energiju. No danas, s modernim tehnologijama i energetski učinkovitijim uređajima, te su uštede zanemarive, u prosjeku manje od 2 posto.
S druge strane, negativni učinci na zdravlje, ritam spavanja i promet sve su jasniji, pa mnogi stručnjaci smatraju da je trajno zimsko vrijeme prirodnija opcija, jer je usklađenije s izlaskom sunca.
Dok europske institucije ne pronađu rješenje, pomicanje sata ostaje na snazi. U Hrvatskoj će od noćas struja potrošena između 21:00 i 7:00 sati biti obračunavana po nižoj tarifi, a jutra će ponovno postati svjetlija – barem na neko vrijeme.
