Zimski pejzaž Turopoljskog kraja i šireg područja Zagrebačke županije krije noćne predatore koji ljudskom oku često ostaju nevidljivi: sove. Iako su tijekom dana rijetko vidljive, tijekom zime neke vrste pokazuju vrlo prepoznatljive obrasce ponašanja — od skupljanja u dnevna odmorišta do selidbi.
Stručni izvori i regionalni pregledi navode nekoliko najčešćih vrsta koje se sreću u šumovitim i poljoprivrednim područjima županije: mala ušara (Asio otus), šumska sova (Strix aluco), te rjeđe velike vrste kao što je uhu (Bubo bubo). Lokalni promatrači bilježe i povremena pojavljivanja kukuvije i drugih vrsta, ovisno o staništu (šume, rubovi šuma, parkovi, riječna dolina).
Koje sove ostaju zimi – stanarice i doseljenici
U kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa tako i u Zagrebačkoj županiji, većina uobičajenih vrsta sova su stanarice — one ostaju tijekom zime. Takve su šumska sova te velika većina lokalnih populacija male ušare. Uz njih, određeni broj jedinki dolazi na zimsko područje iz sjevernijih populacija, pa zimska brojnost na pojedinim lokalitetima može rasti. Važno je znati da nisu sve sove migratorne — neke vrste ostaju, a neke lokalne populacije migriraju ili pokazuju djelomične migracije ovisno o godini i dostupnosti plijena.
Staništa sova zimi
U Turopolju i okolici sove zimi koriste različita staništa. Uglavnom se zadržavaju u zrelijim šumama i njihovim rubovima, oštrim zaklonjenim rubovima livada, u naseljima na starim krošnjama i u parkovima gdje je dostupno prikladno drveće i duplje.
Turopoljski lug i parkovi gradova često služe kao dnevna odmorišta i zimovališta — naročito za malu ušaru koja se zimi zna okupljati i u naseljima. Također postoje programske akcije i lokalni projekti poput postavljanja kućica za sove u zaštićenim šumskim zonama županije.
Kako sove žive zimi
Zimsko razdoblje za sove znači veći energetski trošak i promjene u ponašanju. Nekoliko vrsta, posebice mala ušara, formira zajednička dnevna odmorišta — skupine ptica koje preko dana miruju u krošnjama stabala. To je dobro poznat zimski obrasac u Hrvatskoj i opažen je i u kontinentalnim dijelovima poput Turopolja. Takva odmorišta mogu sadržavati stalne stanovnike i jedinke koje su stigle iz sjevernijih krajeva.
Zimi sove nastavljaju loviti glavne vrste plijena — sitne glodavce i druge sisavce, te povremeno male ptice — no dostupnost plijena može biti smanjena zbog snijega i zaleđenog tla, što mijenja lovnu aktivnost i zahtijeva veću potrošnju energije.
Neke vrste sova pokazuju sezonske pomake — kod izrazitih irupcija pojedine jedinke mogu doći iz sjevera tijekom oštrijih zima. U našim krajevima češći je priljev jedinki male ušare koje zimi formiraju veće skupine, dijelom mješovito od stanarica i doseljenih jedinki.
Kako sove mogu stradati zimi, najčešći uzroci
Iz dostupnih izvora u Hrvatskoj izdvajaju se sljedeći uzroci smrtnosti ili ozljeda zimi:
- Sudari s vozilima — sove, posebice ušare, često stradaju pri potrazi za plijenom iznad prometnica ili pri brzom letu preko cesta; medijski izvještaji i stručni tekstovi u više su navrata zabilježili takve slučajeve
- Padovi iz gnijezda/duplje ili ozljede, posebice kod mladih ili u olujnim uvjetima te prilikom napada predatora poput lisica
- Trovanje, neizravno, kroz otrovane glodavce ili zaglavljenje u zamkama — to je opasnost koja prijeti brojnim pticama grabljivicama
- Energetski stres i glad — u oštrim zimama s puno snijega dostupnost plijena može drastično pasti; mlade i slabe jedinke tada mogu ugibati zbog pothlađivanja i nedostatka hrane. Izvještaji o utjecaju snježnog pokrivača i dostupnosti plijena jasno navode pad preživljavanja kod nekih malih vrsta kada snijeg pokrije površinu
- Uznemiravanje i gubitak staništa — sove su osjetljive na prekomjerno uznemiravanje na odmorištima i u gnijezdilištima; uništavanje starih stabala i duplji uklanja ključne resurse.
Kako ljudi mogu pomoći sovama zimi, praktični i provjereni savjeti
Važno je naglasiti na početku onu grešku koja se najčešće čini u dobroj namjeri – nemojte izmišljati hranu za sove. Odnosno, direktno hranjenje sova nije preporučljivo jer one imaju specifičnu prehranu i lovne navike. Međutim, ljudi mogu pomoći očuvanjem staništa i podrškom prehrambene mreže te postupanjem u skladu sa zaštitnim praksama.
Evo što stručni izvori preporučuju:
- Sačuvati stare, rupe i duplje u stablima — staro drvo s dupljama ključna je resursna osnova za dupljašice i sove; pritom su stručne napomene jasne: stara stabla treba ostaviti tamo gdje su moguće opasnosti za ljude minimalne. To direktno pomaže gniježđenju
- Postavljanje umjetnih gnijezda / kućica za sove i dupljašice — u nekoliko lokalnih projekata u županiji i okolici postavljene su kućice za sove i uočeno je da pomažu u očuvanju populacija; Javni projekti poput projekata Zelenog prstena Zagrebačke županije imaju pozitivna iskustva s tim akcijama. Kućice se trebaju postavljaju stručno i na pogodnim lokacijama poput šuma, rubova šuma i na mjestima koja su daleko od intenzivne buke
- Podrška bioraznolikosti i plijenu — održavanje poljskih i vrtnih staništa prirodnima vrlo je važan dio podrške. To zahtijeva da ostavimo površene, da ne čistimo svo bilje i plodove iz voćnjaka i vrstova. Ovime se povećava dostupnost plijena, odnosno, glodavaca zimi. Time se ne pomaže izravno sovi hranjenjem, ali se održava prehrambena mreža koja im omogućuje preživljavanje. Stručni savjeti za zimsku prihranu ptica navode kako pravilno pomoćno hranjenje održava lokalnu ptičju zajednicu i posredno podržava i grabljivice
- Ne hraniti sove neprikladnom hranom i ne stavljati hranu u kućice za gniježđenje — stručni izvori upozoravaju da kućice za gniježđenje nisu mjesto za ostavljanje hrane jer hrana tamo trune i privlači bolesti i neželjene grabežljive vrste. Ako netko želi pomagati sovama zimi, neka cilja na hranjenje malih ptica odgovarajućom hranom i održavanje pojilišta s vodom — uz pravila o higijeni hranilica kao što je redovito pranje kako se ne bi širile bolesti
- Prijaviti ozlijeđene ptice specijaliziranim udrugama — ako uočite ozlijeđenu sovu potrebno je obavijesti lokalne udruge za zaštitu životinja ili veterinarske službe koje znaju postupati i transportirati ptice do oporavilišta
- Smanjiti rizik od sudara s vozilima — svi vozači mogu doprinositi opreznijem ponašanju u zonama gdje se ptice često viđaju, posebno noću i u sumrak. Smanjivanje brzine na poznatim trasa, pozornost pri vožnji i prijave mjesta gdje se često nalaze stradale ptice nadležnim službama.
Pomozimo sovama tako da sačuvamo stara stabla i duplje, postavljajmo odgovarajuće kućice na pravim mjestima, održavajmo prostore koji podupiru plijen te pravilno izvještavajmo i pomažimo ozlijeđenim pticama — ali ne besmislenim hranjenjem sova kruhom izvan stručnih procedura.
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom
