Danas se u crkvi sv. Martina biskupa u Zagrebu održala svečana glagoljaška sveta misa na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku. Misu je predslavio fra Zvonimir Brusač, vikar Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i gvardijan samostana sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, uz pjevanje Mješovitog pjevačkog zbora Bašćina, Društva prijatelja glagoljice. Posebnost ovog misnog slavlja je blagoslov replike srednjovjekovnog reljefa svetog Martina biskupa s glagoljskim natpisom, koji će nakon toga biti montiran u crkvi u Ščitarjevu.
Riječ je o replici povijesnog reljefa izvorno iz Senja, koja je izrađena prema konzervatorskom odabiru i bit će postavljena na ulaznom portalu u dvorište crkve sv. Martina u Ščitarjevu. Reljef će na simboličan način povezati bogatu povijest glagoljaštva i baštinu koju ovo područje njeguje stoljećima. Informacije o ovom vrijednom događaju dobili smo od gospodina Ivana Nađa iz Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, koja aktivno sudjeluje u očuvanju kulturne i povijesne baštine.
Reljef svetog Martina podsjetnik je na dugu povijest župe Ščitarjevo, čiji je prvi pisani spomen zabilježen još 1334. godine u zagrebačkom Kaptolskom zborniku, u popisu župa arhiđakona Ivana Goričkog. U spomen na 680. obljetnicu tog događaja, u Šitarjevu je 2014. godine otkrivena „Stopa svetog Martina“ s natpisom ispisanim glagoljicom, u čast svećenika i župnika glagoljaša koji su kroz povijest djelovali na tom području.
Župna crkva u Ščitarjevu posvećena je svetom Martinu biskupu, a „ljetno proštenje“ u župi slavi se druge nedjelje u srpnju, kao blagdan posvete župne crkve. Naime, upravo 4. srpnja 371. godine Martin je u francuskom Toursu postao biskupom, a taj se dan u Ščitarjevu posebno obilježava kao spomen na njegovu službu. Mnogi vjernici proštenje često povezuju s Martinjem 11. studenoga, kada se slavi blagdan svetog Martina kao „nebeski rođendan“ – spomendan njegove smrti i dan poznat po blagoslovu mošta i vina. No, poseban značaj za župu Ščitarjevo ima upravo ljetna obljetnica biskupskog posvećenja.
Blagoslov i postavljanje replike reljefa još je jedan korak u njegovanju glagoljaške tradicije i čuvanju identiteta župe koja stoljećima povezuje zajednicu, vjeru i kulturnu baštinu.
