Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka, a u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio Zagrebačke županije zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.
Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji koji najavljuju dolazak Uskrsa; na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice, na Veliki četvrtak prestaje Korizma i počinje Vazmeno trodnevlje, a brojni su i običaji u danima pred nama.
Blagoslov hrane na Veliku subotu
Vrhunac je Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.
Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof.
Pisanice, po domaći!
Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.
