Danas su u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica predstavljeni rezultati istraživanja „Utjecaj pandemije na odgojno-obrazovni sustav“, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Uvodnim pozdravom na samom početku okupljenima se obratila državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
U ime domaćina, nazočne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice Neven Karas.
– Vjerojatno nije slučajno da su rezultati istraživanja „Utjecaj pandemije na odgojno-obrazovni sustav“ predstavljeni u našem gradu, budući da grad Velika Gorica duži niz godina dobiva nagrade upravo u kategoriji ulaganja u djecu, mlade i odgojno-obrazovni sustav jer smatramo da na kvalitetu života ponajprije utječe odnios prema mladima i djeci. Oko 40 posto, odnosno oko 25 milijuna kuna ovogodišnjeg gradskog proračuna izdvajamo upravo za to – rekao je zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
Istraživanje „Utjecaj pandemije na odgojno-obrazovni sustav“ je predstavio dr.sc. Boris Jokić, u kojem je sudjelovalo više od 1400 učenika, te oko 300 odgojno-obrazovnih djelatnika škola iz cijele Hrvatske, pa tako i Zagrebačke županije.
– Na utjecaj pandemije i potresa na život mladih ljudi i odgojno-obrazovnih radnika, na učenje i obrazovanje, na to kako im je bilo i kako vide svou generaciju. Učenici Zagrebačke županije ni po čemu ne odstupaju u rezultatima od nacionalnog prosjeka. Na značajan dio njih pandemija i potres imali su negativan utjecaj, to negativniji što su učenici stariji. Najnegativniji je za učenike koji su prošle godine završili svoje srednjoškolsko obrazovanje. Posebice se ističe negativan utjecaj na srednjoškolski uzrast na psihološko stanje naročito djevojaka. Što se osnovnoškolske razine tiče, negativan utjecaj je vidljiv na njihovom tjelesnom zdravlju, bavljenju sportom i fizičkim aktivnostima. Što se odgojno-obrazovnih djelatnika tiče, također treba reći da se povećalo opterećenje njihovog rada – kazao je dr.sc. Boris Jokić.
Rezultati provedenog istraživanja pokazali su kako učenici iskazuju zakinutost za važne događaje poput odlaska na maturalac, upoznavanja novih ljudi i putovanja, čak i kvalitetnog obrazovanja. No, ono što je zanimljivo, a to je da smatraju da su zakinuti za gotovo sve osim za jednu stvar, a to je mogućnost zaljubljivanja.
– Postoje i pozitivni elementi poput primijećenog blagog poboljšanja odnosa sa roditeljima, prijateljima, pa čak i nastavnicima. Također, ono što se nije uvelike promijenilo je mogućnost zaljubljivanja u odnosu na generacije prije pandemije, kao i postojanje zdrave doze humora. Tu otpornost treba njegovati i dalje, a ranjivost treba dresirati – poručio je.
Ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica Sanda Puljiz Vidović predstavila je primjer dobre prakse. Istaknula je kako su pandemija i potresi ostavili posljedice na djecu i mlade u okviru pojačane razine vršnjačkog nasilja, paničnih napadaja i anksioznosti.
– Kao primjer dobre prakse prepoznat je upravo naš Centar za djecu, mlade i obitelj koji je u skladu s rezutatima dobivenih iz Instituta za društvena istraživanja. Posljednje dvije godine u Centru se susrećemo sa kriznim situacijama, a sada smo aktivirali i dežurni telefon na koji se građani mogu javiti zbog pojačanog straha od rata. Ponovo kod djece primjećujemo pojačane strahove i reakcije. Igraju se više rata i više je agresivnog ponašanja. Roditelji vape za pomoć i javljaju nam se sa sve težim pričama. Stalno nam se događa nešto loše i to se odražava na mentalno zdravlje. Građanima poručujem da traže pomoć stručnjaka, jer što više odgađaju, to je situacija kompliciranija – istaknula je Sanda Puljiz Vidović.
