Nova analiza Poliklinike Sursum Corda, temeljena na 738 medicinskih postupaka s javnih lista čekanja, otkriva drastične regionalne razlike u dostupnosti pregleda u Hrvatskoj. Dok jedni pacijenti čekaju samo nekoliko tjedana, drugi mjesece, pa i godine.
Najekstremniji rekordi dolaze iz velikih kliničkih centara: u KBC-u Split za kontrolni pregled kardiologije čeka se nevjerojatnih 725 dana, dok KBC Rijeka bilježi 550 dana za ortodonciju, KBC Zagreb 364 dana za prvi pregled reumatologije, a KBC Osijek 324 dana za CT abdomena. KBC Sestre Milosrdnice ne zaostaje s 335 dana za UZV lokomotornog sustava i 252 dana za UZV štitnjače, dok pedijatrijska kardiologija u Rijeci doseže 214 dana.
Ako pogledamo regionalne županije, Sisačko-moslavačka županija prednjači po najduljem čekanju: MR mozga traje čak 269 dana. Splitsko-dalmatinska blizu je s 268 dana za MR mozga s angiografijom, dok Zadar bilježi 268 dana za perimetriju vidnog polja. Krapinsko-zagorska na MR koljena i Međimurska na prvi nefrološki pregled čekaju po 267 dana, a Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska po 265 dana za kontrolne preglede dijabetologije i hematologije.
Primorsko-goranska i Istarska županija, iako brže u prosjeku, bilježe ekstremne vrijednosti: vaskularna kirurgija u Primorsko-goranskoj čeka 253 dana, dok neurokirurgija u Istarskoj doseže 253 dana. Požeško-slavonska za CT angiografiju abdomena čeka 251 dan, Brodsko-posavska za gastroenterologiju (kontrola) 247, Dubrovačka za UZV dojke 239, Ličko-senjska za endokrinologiju (kontrola) 238, dok Zagreb za CT biligrafiju bilježi 233 dana. Koprivničko-križevačka za kontrolni pregled dječjeg psihologa čeka 195 dana.
Prosječna čekanja po županijama dodatno otkrivaju velike razlike: Varaždinska 86 dana, Zadar 85 dana, dok Primorsko-goranska županija prosječno čeka samo 21 dan, a Grad Zagreb 23 dana.
Analiza pokazuje i KBC-ove: KBC Osijek prednjači po prosječnom čekanju s 164 dana, KBC Zagreb ima prosjek od 100 dana, KBC Split 66, KBC Sestre Milosrdnice 55, dok KBC Rijeka čeka samo 26 dana u prosjeku.
“Postojanje lista čekanja ne znači nužno da netko u državnoj službi ne radi dobar posao, već predstavlja realno opterećenje postojećih kapaciteta. Privatno zdravstvo može pomoći javnom, rasteretiti liste čekanja i omogućiti pacijentima brži pristup dijagnozi,” poručuje dr. sc. Valentin Stuhne, direktor Poliklinike Sursum Corda.
U konačnici, karta čekanja jasno pokazuje gdje sustav “puca”: MR, CT, UZV i prvi specijalistički pregledi usporavaju cijeli lanac. U tim točkama svako brže rješenje znači dvostruku korist: pacijent brže dolazi do dijagnoze, a javne liste se skraćuju jer se dio potražnje preusmjerava kroz privatne termine.
