Kosac (Crex crex) predstavlja jednu od najugroženijih vrsta ptica travnjačkih staništa u Europi, a posebno značajnu populaciju ova vrsta ima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, uključujući područje Zagrebačke županije.
Riječ je o vrsti koja je pouzdan pokazatelj očuvanosti tradicionalnih livada i mozaika poljoprivrednih krajolika. Njegovo prisustvo često ukazuje na visoku ekološku vrijednost i bioraznolikost travnjačkih ekosustava. Kosac je vrsta globalno ugrožena i zaštićena nacionalnim i međunarodnim propisima, a njegovo preživljavanje uvelike ovisi o očuvanju i održivom gospodarenju poljoprivrednim zemljištem.
Na području Zagrebačke županije, osobito u dolini rijeka i nizinskim livadama, ova ptica i dalje nalazi povoljna staništa, premda je njezina brojnost u padu zbog intenzifikacije poljoprivrede, urbanizacije i promjena u korištenju zemljišta. Zbog svoje ekološke važnosti i osjetljivosti, kosac je predmet brojnih programa očuvanja, monitoringa i istraživanja koje provode stručne institucije i nevladine organizacije u suradnji s lokalnim zajednicama.
Kosac (lat. Crex crex) pripada porodici Rallidae, redu Gruiformes, i tipičan je predstavnik travnjačkih ptica Europe. Ova vrsta ima izrazito diskretan izgled: srednje je veličine, s prugastim perjem boje trave i zemlje, što joj omogućuje da ostane skrivena u visokoj vegetaciji.
Mužjaci kosca dolaze na gnijezdilišta u proljeće, najčešće u travnju i svibnju, te započinju teritorijalno dozivanje noću. Gniježđenje se odvija u visokoj travi, a mladi izlijetaju u kasno proljeće i rano ljeto.
Glavna značajka po kojoj se najlakše identificira kosac nije izgled, već glas — glasno i ritmično „krek-krek“ dozivanje mužjaka tijekom noći u sezoni parenja. Ta vokalna aktivnost koristi se i u znanstvenim metodama monitoringa jer omogućuje preciznije brojanje jedinki nego vizualna opažanja. Zbog svojeg skrivenog načina života kosac je rijetko viđena ptica, no njegova prisutnost u travnjačkim i poplavnim područjima jasno je dokumentirana.
Rasprostranjenost u Hrvatskoj i uloga Zagrebačke županije
Kosac je u Hrvatskoj najbrojniji u nizinskim područjima uz rijeku Savu i njezine poplavne ravnice. Najvažnija područja gniježđenja su Turopolje, Odransko polje i Lonjsko polje, što su sve lokacije koje obuhvaća i Zagrebačka županija. Kosac preferira vlažne, neporemećene travnjake i poplavne livade s visokom i gustom vegetacijom. Takva staništa pružaju mu skrovište od predatora i dovoljno hrane za podizanje mladunaca. Vrsta je izrazito osjetljiva na promjene u hidrologiji i intenziviranje poljoprivrede, osobito na prerano košenje livada. Njegovo gniježđenje ovisi o prisutnosti dovoljno visoke trave i stabilne mikroklime koju ta vegetacija stvara. Stoga su upravo poplavne livade Turopolja i Odranskog polja, koje se tradicionalno kasno kose, iznimno važne za preživljavanje ove vrste na nacionalnoj razini.
Ova područja čine dio ekološke mreže Natura 2000 te su prepoznata kao ključna staništa za očuvanje populacije kosca na nacionalnoj razini. Prema procjenama provedenima u sklopu nacionalnog monitoringa i z Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., populacija kosca u nizinskoj Hrvatskoj iznosi između 250 i 600 pjevajućih mužjaka godišnje, a značajan dio tih jedinki nalazi se upravo na spomenutim područjima. Zagrebačka županija ima stratešku važnost jer se nalazi u središtu tog poplavnog ekosustava i posjeduje travnjake koji su još uvijek djelomično očuvani.
Kosac u Zagrebačkoj županiji
U Zagrebačkoj županiji najvažnija nalazišta kosca nalaze se na području Odranskog polja i Turopolja. Praćenje stanja kosaca na području Turopolja, na ukupnoj površini od oko 700 ha, provodi se još od 1999. godine.
Na sjevernom dijelu područja Odranskog polja, između nasipa odteretnog kanala Sava-Odra i rijeke Odre, od vikend-naselja Selce pa do ravnine sa selom Jezerom Posavskim nalazi se oko 800 ha veliko područje livada košanica. Dosadašnja istraživanja su pokazala da na Odranskom polju jedino na ovim livadama gnijezde kosci, navodi u svom radu mr.sc. Vlatka Dumbović, dipl.inž. biologije.
Terenska istraživanja provedena u sklopu projekata udruga i institucija dokumentirala su prisutnost mužjaka tijekom sezone parenja, što potvrđuje da ta područja služe kao aktivna gnjezdilišta.
Monitoring koji provode stručne organizacije uključuje noćno brojanje pjevajućih mužjaka, standardizirane transekte i ponovljena mjerenja tijekom više godina. Rezultati jednog istraživanja ptice kosac u Odranskom polju na području Zagrebačke županije pokazuju da je zabilježeno 45 pjevajućih mužjaka. Uz to je zabilježen i negativan treng daljnjeg zaraštanja livada i širenja invazivnih vrsta.
Sve to utječe na podatke koji pokazuju da se brojnost na tim lokalitetima mijenja iz godine u godinu, što ovisi o uvjetima staništa, poljoprivrednim praksama i razini poplavnih voda. Redovit i dosljedan monitoring ključan je za razumijevanje trendova populacije u Zagrebačkoj županiji.
Glavne prijetnje za kosca
Glavne prijetnje za kosca u regiji povezane su s promjenama u korištenju zemljišta i nestankom tradicionalnih poljoprivrednih praksi. Intenzivna poljoprivreda i prerano košenje livada dovode do uništavanja gnijezda i mladunaca prije nego što postanu sposobni za let. Kako se navodi u Planu upravljanja područjima Odranskog polja i Turopolja, negativni utjecaj zarastanja vidljiv je najviše iz pada brojnosti populacije ciljne vrste kosac u Odranskom polju od okvirno za 50 % u zadnjih 15-ak godina. Na Odranskom polju, kako i u drugim ruralnim krajevima Hrvatske je zbog iseljavanja i starenja stanovništva došlo do izostanka ispaše ili košnje, a time i zarastanja travnjaka (Tutiš i sur., 2013).
Melioracijski radovi i odvodnjavanje uzrokuju gubitak vlažnih travnjaka, čime se smanjuje površina pogodna za gniježđenje. Dodatni problem predstavlja fragmentacija staništa, jer prekid travnjačkih kompleksa otežava disperziju ptica i pronalaženje partnera. Kombinacija ovih faktora uzrokuje pad populacije u mnogim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
Postoji nacionalni Akcijski plan za očuvanje kosca koji definira ključne korake u zaštiti i upravljanju njegovim staništima. Plan upravljanja područjima Odranskog polja i Turopolja prepoznaje ovu vrstu kao prioritetnu, što uključuje mjere poput prilagođenog košenja, očuvanja vlažnih površina i kontroliranog gospodarenja vodom. Provedba ovih mjera ključna je za dugoročno očuvanje populacije u Zagrebačkoj županiji.
Mjere zaštite kosca temelje se prvenstveno na prilagođenom upravljanju travnjacima. Najvažnija mjera je odgoda košnje do sredine srpnja, kada su mladi već dovoljno razvijeni da izbjegnu opasnost. Preporučuje se i košnja od sredine prema rubovima livada, kako bi ptice mogle pobjeći u još nekošene dijelove. Poticanje tradicionalnog kasnog košenja kroz agro-okolišne mjere omogućuje poljoprivrednicima ekonomsku kompenzaciju za prilagodbu praksi. Očuvanje i obnova poplavnih livada jednako su važni jer osiguravaju dugoročni opstanak prikladnog staništa. Sustavno provođenje ovih mjera ključno je za stabilnost populacije kosca.
Uz to, edukacijski programi i terenske radionice pomažu u podizanju svijesti o vrijednosti travnjačkih staništa i njihovom ekološkom značaju. Sudjelovanje lokalnih dionika pokazalo se ključnim u uspješnim primjerima zaštite ove vrste u Hrvatskoj i Europi. Aktivno uključivanje zajednice povećava dugoročnu održivost zaštitnih mjera.
