Home Kultura GALERIJA GALŽENICA ”Fotoknjige, fotomonografije, foto časopisi: Uloga, značaj i mogućnosti”

GALERIJA GALŽENICA ”Fotoknjige, fotomonografije, foto časopisi: Uloga, značaj i mogućnosti”

U petak, 10. rujna, s početkom u 19 sati, u Galeriji Galženica održat će se panel razgovor u okviru popratnih aktivnosti promocije suvremene hrvatske fotografije

PODIJELITE

U petak, 10. rujna, s početkom u 19 sati, u Galeriji Galženica održat će se panel razgovor naziva ”Fotoknjige, fotomonografije, foto časopisi: Uloga, značaj i mogućnosti”, u okviru popratnih aktivnosti Galerije Galženica čiji je cilj promovirati suvremenu hrvatsku fotografiju.

Sudjeluju: Lana Lovrenčić (članica Ureda za fotografiju), Marko Ercegović (fotograf) i Boris Greiner (član umjetničke radionice Petikat)

U odnosu na knjige umjetnika i publikacije o umjetnosti, knjige koje su posvećene fotografiji ili se fotografijom bave, prometnule su se u pomalo specifičan medij. Naime, već godinama fotoknjige su kolekcionarski predmeti među kojima neka izdanja dosežu nevjerojatne iznose. Za same fotografe one pak predstavljaju način umjetničkog izražaja, istraživanja mogućnosti koje se otvaraju u spoju fotografije i grafičkog oblikovanja potrebnog da bi nastala knjiga. Između kreacije i tehničkih mogućnosti, tiska koji fotografiji može podariti nove dubine ili ju pak svesti na plošni otisak. S tekstom ili bez, stručna ili umjetnička. Može i oboje.

Produkcija fotoknjiga, fotomonografija i foto časopisa u Hrvatskoj danas je nekomercijalni poduhvat tek pojedinih zaljubljenika, prije svega samih umjetnika, a potom i izdavačkih kuća i udruga koje se bave fotografijom i umjetnošću. Kupaca je uvijek premalo, ali potreba postoji tako da u okviru skromnih budžeta možemo pratiti produkciju koja već godinama ne posustaje. Stoga ćemo u Galeriji Galženica povesti razgovor o tome koja je uloga fotoknjiga, koji je proces njihove realizacije te koji je njihov značaj za fotografiju. Osvrnut ćemo se naravno i na uvjete produkcije i mogućnost (i isplativost) pojedinih projekata.

O autorima

Lana Lovrenčić diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se temama fotografije, kulturne baštine i prostornog planiranja nakon 2. svjetskog rata. U Uredu za fotografiju djeluje od 2017. godine u okviru kojega je organizirala više panel-diskusija i čitalačkih grupa posvećenih fotografiji. Koautorica je ili autorica više izložbi, od kojih izdvaja: Petar Dabac: Portreti 1959.-1985. – Projekt preoblikovanja svijesti (2019.), 79 godina atelijera Dabac u Ilici (2019.), Galerija Arhiv TD Petra Dabca (2020.), Sandro Đukić i Bojan Salaj: Arhiv kao memorijski konstrukt (2021.). Zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Marko Ercegović diplomirao je na Odsjeku snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bavi se fotografijom i videom. Dobitnik je nekoliko istaknutih priznanja, a njegov je umjetnički rad predstavljan na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu. Izdao je više fotoknjiga: Svakome je jasno da je ovo nigdje (samizdat, 2012.), Željezara (Moire, 2014.), Osobno vozilo (Art Radionica Lazareti, 2014.), Golub na grani (Petikat, 2014.), L.p, (Ured za fotografiju, 2017.).

Boris Greiner autorsko djelovanje započinje 1983. Zajedno sa Stanislavom Habjanom ostvaruje niz projekata u raznim medijima (grafički materijali, proza, performansi, izložbe, akcije i eksperimentalni filmovi) u okviru dvadesetogodišnjeg konceptualnog projekta Greiner&Kropilak Mailart Office. Od 1992. sa S. Habjanom i Danijelom Žeželjem djeluje u okviru umjetničke grupe Slipa Konfidenca. Godine 2001. s Habjanom, Žeželjem i Borisom Cvjetanovićem osniva umjetničku radionicu Petikat. Dosad je objavio više knjiga prozne literature i eseja, ostvario dvadesetak samostalnih izložbi i performansa te snimio deset filmova. Autor je niza kritičkih osvrta i eseja o fotografiji. Profesionalno se bavi grafičkim dizajnom te je oblikovao više foto knjiga. Živi i radi u Zagrebu.