U narodnoj predaji vidjeti bijeloga vrapca znači posebnu sreću. Naš čitatelj, zaljubljenik u prirodu, što je samo po sebi životna sreća, jednoga je opazio u mjestu Ježevo u Općini Rugvica.
“Baš smo bili pri odlasku kada smo ga vidjeli. Ulazio je u oluk s drugim vrapcima. Nismo bili sigurni odmah o kojoj se ptici radi, ali kad smo pogledali fotografije, po svemu je nalikovalo na vrapca, samo što je bio potpuno bijel”, rekao je.
Odmah smo pomislili da se radi o rijetkoj pojavi albinizma, no kako se i sami amaterski bavimo pticama, znali smo da možda i nije tako. Radi li se o albinizmu ili gotovo jednako rijetkom leucizmu (pojave se događaju 1:30 000) pitali smo magistru ekologije i zaštite prirode Ivu Rajković Alendar (NeretvaZoom).
ALBINIZAM JE NASLJEDNO GENETSKO STANJE, LEUCIZAM OZNAČAVA STANJA ORGANIZMA KOJA REZULTIRAJU FENOTIPOM
Leucizam označava više stanja organizma koja rezultiraju fenotipom u kojem koža, dlaka ili perje jedinke u cijelosti ili parcijalno ostaju bez pigmenta. Ako nije potpuno bijela, jedinka može imati nepravilne bijele mrlje koje su većinom smještene simetrično po tijelu, objašnjava Rajković Alendar.
Uzrok tome je nedostatak pigmentnih stanica do kojeg je došlo tijekom razvoja. Količina izblijeđenog perja ovisi o tome koliko se rano u razvoju dogodio problem.
Albinizam je također odsutnost pigmentacije. No to je nasljedno genetsko stanje smanjene proizvodnje melanina dok su pigmentne stanice još uvijek prisutne. Tako da kod jedinki koje imaju i druge tipove pigmentnih stanica, albino jedinke nisu u potpunosti bijele nego mogu biti npr. blijedožute boje ili uzorka.
Kod albinizma je prisutna depigmentacija cijelog tijela. Odnosno, sve perje je bijelo, a zbog nedostatka pigmenta se nadziru krvne žile pa su jedinkama oči, kljun i noge ružičasti.
Kod leucizma se pigmentne stanice nisu uspjele razviti zbog problema u diferencijaciji ili migraciji pigmentnih stanica od neuralnog grebena prema koži, kosi ili perju. Budući da se pigmentne stanice mrežnice i šarenice oka ne razvijaju iz neuralnog grebena, već iz neuralne tube, leucizam najčešće ne uključuje depigmentaciju očiju.
Stoga je pretpostavka da je leucizam uzrok depigmentacije vrapca na slici, zaključuje biologinja.
PTICE TAKOĐER SIJEDE
Još jedan razlog blijeđenja perja kod ptica može biti progresivno sijedenje. Kako bismo pojednostavnili, leucizam uzimamo kao pojam za opisati fenotip bez pigmentacije bez obzira na uzrok. Tako da osim genetskih uzroka nepravilnosti obojenja, tu je i progresivno sijedenje koje nije uzrokovano genetski već starenjem jedinke. No, ne poznajući pticu detaljnjije, u trenutku je teško razlikovati ta dva stanja.
Eventualno, ovisno o stupnju leucizma, možemo uočiti da je izblijeđenost kod leucizma simetrična, a kod sijedenja više nasumična, nastavlja Rajković Aledar.
I ALBINIZAM I LEUCIZAM VRLO SU RIJETKI U PRIRODI
Albino ili leucistične jedinke možemo vidjeti u zatočeništvu (npr. zološkim vrtovima) gdje su namjerno uzgojene, no vrlo su rijetke u divljini. Teško dožive odraslo doba iz više razloga, objašnjava ekologinja.
Zbog nedostatka pigmenta, nemaju zaštitnu obojenost koja ih štiti od predatora. Melanin je bitna strukturna komponenta perja, tako da je perje leucističnih ptica slabije i više se troši, što im otežava let.
Kod ptica je obojenost perja vrlo bitna kod rituala udvaranja, stoga postoji opasnost da neće biti prepoznate od potencijalnog partnera. Bijela boja perja jače reflektira sunčevo zračenje, pa se ptice koje žive u uvjetima hladnije klime teže zagrijavaju.
KAKO PREPOZNATI PTICU?
Obojenost perja je nešto na što se često oslanjamo kod prepoznavanja ptica, što nam otežava posao kod nedostatka istog. Stoga se za identifikaciju oslanjamo i na druge faktore.
Ptice se razlikuju oblikom i veličinom. Svaka ptica se distinktno glasa. Na stranici Xeno-canto zabilježene su stotine tisuća zvukova više od deset tisuća različitih vrsta životinja.
Ptice prepoznajemo i po staništu, prehrambenim navikama, ritualima parenja, društvenom ponašanju i svim ostalim detaljima koje možemo zapaziti. Svoja opažanja možete bilježiti na fauna.hr.
“Samo da naš vrabac dugo dugo poživi”, kaže naš čitatelj.
Neka mu je sretno!
