Home CRTICE IZ POVIJESTI CRTICE IZ POVIJESTI Umjesto bora, kitio se kinč, a onda donosio Božić...

CRTICE IZ POVIJESTI Umjesto bora, kitio se kinč, a onda donosio Božić u kuću

Neki tradiciju unošenja Božića provode i dalje, a ovo su još neki od starih običaja koji su se možda zaboravili

PODIJELITE
Fotografija: Kinč, autor fotografije: Josip Perše, 1960-ih, vlasnik/imatelj: Muzej Turopolja

Dani prije Božića su, nekad i kao i sad, bili obilježeni pripremom hrane. Klalo se perad (kokoši, guske, pure), a nerijetko i prase jer je blagdanski stol morao biti bogat, posebice mesom. Peklo se i različite kolače, najčešće gibanice od maka, oraha i rožička (rogača). Za pripremu hrane bile su zadužene žene, a muškarci su se brinuli da u kući bude dovoljno drva za ogrjev, jer ako bi se na Božić išlo po drva u dvorište ili u šumu, vjerovalo se da će u kuću ulaziti gamad i zmije.

Na Badnjak, dan posta i nemrsa, pripremalo se jednostavna posna jela – posni kruh, suhe mlince ili pečeni krumpir, a u nekim se selima kuhalo posebnu juhu – kopunci ili trena kaša – koju se spremalo od pšeničnoga brašna, soli i vode.

Posebno se ukrašavala kuća. Do sredine prošlog stoljeća nije se kitio bor, nego se najčešće na stropnu gredu iznad stola stavljao kinč, vijenac napravljen od prepletenih grana crnogorice, ukrašen šarenim krep-papirom, jabukama i slamnatim ukrasima. Obavezno se ukrašavalo i sveti kutić, ugao sobe s raspelom ili slikom sveca kao mali oltar s kipom. Kinč se kitio u predvečerje kad je sav posao u kući ili oko kuće bio završen, a nakon kićenja slijedio je običaj donošenja Božića u kuću. Stariji bi muškarac/domaćin s muškom djecom otišao u štalu po slamu, a u kući bi se ugasila sva svjetla. Potom bi muškarac, noseći u rukama slamu i svijeću, ušao u kuću i pozdravio ukućane s „Faljen Isus i Marija“. Svijeću se stavljalo na sredinu stola zajedno s dijelom slame, a preostali dio slame te zrnje kukuruza i pšenice stavljalo se ispod ili pokraj stola. Tada je domaćin izgovarao tekst koji je u turopoljskim selima imao brojne inačice, primjerice: „Dej vam Bog picekov, racekov, telekov, ždrebekov, pajcekov, mujcekov, žira, mira i Božjega blagoslova.“

Literatura: J. Kovačević, Obiteljska zadruga plemenitih Kovačevića, Velika Gorica: Pučko otvoreno učilište, 2000., M. Biškupić i O. Lastrić, Etnologija (katalog), Velika Gorica: Muzej Turopolja, 2006.

Fotografija: Kinč, autor fotografije: Josip Perše, 1960-ih, vlasnik/imatelj: Muzej Turopolja