Home CRTICE IZ POVIJESTI CRTICE IZ POVIJESTI Doprinos slikara Karla Weingärtnera turopoljskom kraju

CRTICE IZ POVIJESTI Doprinos slikara Karla Weingärtnera turopoljskom kraju

Iz Muzeja Turopolja ujedno pozivaju sugrađane ukoliko posjeduju slike na kojima je ovaj eminentni slikar, da im se obrate, te na taj način pridonesu muzejskom arhivu

PODIJELITE
Foto: Carl Weingärtner, Dvorac u Velikoj Mlaki, 1870., ulje na platnu, 27,5 x 39 cm, vlasnik/imatelj: Muzej Turopolja

Danas, a uoči rođendana eminentnog slikara Karla (Dragutin) Weingärtnera (Müglitz, 15.05.1841 – Samobor, 8.12.1916), iz Muzeja Turopolja rubriku ‘Crtice iz povijesti’ posvećuju upravo njemu.

Karl(Dragutin) Weingärtner potječe iz časničke obitelji njemačkog podrijetla. Obitelj seli iz Moravske u Hrvatsku gdje kupuju vlastelinski dvorac u Velikoj Mlaki. Posvetio se vojničkom pozivu – sudjelovao je u ratovima protiv Danske 1864. i Pruske 1866. te više put bio odlikovan. Nakon umirovljenja 1871. godine nastanio se na obiteljskom imanju s parkom i jezerom u Velikoj Mlaki. Obitelj je 1897. godine dobila ugarsko plemstvo s pridjevkom od Velike Mlake. Kad su mu netom prije I. svjetskog rata roditelji umrli, a dvije sestre i brat odselili iz Velike Mlake, preselio se u Samobor gdje je umro i bio pokopan.

Na vojnoj akademiji naučio je crtati i slikati matematičkom točnošću, bez umjetničkih pretenzija, a tome se u potpunosti posvetio nakon umirovljenja kad počinje slikati Turopolje i turopoljske ugođaje. Slikao je također povijesne teme, portrete i genre scene. Jedno od njegovih najpoznatijih platna zove se „Hrvatski sabor 1848. godine“, scena prikazana i na razglednici iz 1927. godine. Do danas je pronađeno 35 njegovih slika, većih i manjih formata i isključivo ulja, od kojih je 17 prikazano na izložbi u Muzeju Turopolja 1963. godine.

Iako nije bio akademski slikar, Weingärtner je precizno prenosio stvarnost na platno o čemu svjedoči i ovaj prikaz vanjskog izgleda nekadašnjeg vlastelinskog dvorca u Velikoj Mlaki. Njegova iznimna važnost za naš zavičaj očituje se u preciznom bilježenju turopoljskog kraja i ljudi koji su u njemu živjeli posljednjih desetljeća XIX. stoljeća.

Iz Muzeja Turopolja ujedno pozivaju sugrađane, ukoliko posjeduju slike na kojima je ovaj eminentni slikar, da im se obrate, te na taj način pridonesu arhivi Muzeja.

Literatura: Anka Simić-Bulat, „Karl Weingärtner“, u: Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske br. 5, 1961.; Višnja Huzjak, „Etnografski motivi u slikama Karla Weingärtnera“, u: Ljetopis Grada Velike Gorice, 2008.